Arhiv tekstova

Proizvodnja kupusa u Vojvodini ima dugu tradiciju. Na veliki broj hektara zasađenih kupusom utječu veoma povoljni klimatski i zemljišni uvjeti, ali i velika potrošnja kupusa, osobito tijekom spremanja zimnice i zimskih mjeseci kada ostalo povrće za svježu salatu ima slabu ponudu a visoku cijenu. 

Naši poljoprivrednici se rado odlučuju na njegovu proizvodnju i prodaju, jer ova kultura nije zahtjevna kada su u pitanju pakiranje i transport. Iz tog razloga cijena mu je uvijek pristupačna. Najviše se uzgajaju domaće sorte – srpski melez i futoški kupus. Iako je poznato da su ove sorte osjetljive na bolesti i štetnike, naši poljoprivrednici se radije opredjeljuju za njih nego za neke hibridne otpornije sorte. Raz-log tomu je što su domaće sorte ukusnije i traženije na tržištu od hibridnih. Uzgojem kupusa bavi se i obitelj Zubelić iz Tavankuta, koja se odlučila na proizvodnju futoškog kupusa. Ovom kulturom bave se tek drugu godinu, a ovogodišnjim prinosom i cijenom su, kažu, vrlo zadovoljni. »Ove godine imali smo prinos od šest tona, što je za nas, koji smo još uvijek možda nedovoljno stručni u uzgoju kupusa, dobar rezultat«, navodi Marijana Zubelić.

PRIPREMA ZEMLJIŠTA: Poslije ubiranja predusjeva obavlja se ljetna obrada zemljišta, tj. plitko oranje, a  istodobno se zemljište i kultivira. »Da bi se dobio što veći prinos kupusa vrši se prihrana zemljišta u više navrata. Gnojidba se obavlja organskim gnojivom i mineralnim gnojivom, i to na osnovu potreba kupusa«, objašnjava Zdravko Zubelić, dodajući kako su se na tlu zasađenim kupusom, prije toga nalazile jagode, te je ono već djelomično, glede prihrane, bilo pripremljeno za sadnju kupusa. Prije sadnje treba unijeti i neki od herbicida, kako bi se spriječila pojava korova.

RASAĐIVANJE BILJAKA I NJEGA USJEVA: Tlo na koje se sadi kupus treba biti plodno i pjeskovito. Obvezno se uzgaja u plodoredu s drugim kulturama, a kupus je također vrlo dobar predusjev za sve kulture jer ostavlja tlo čisto od korova i dobre strukture.

Jesenske sorte kao i zimske, koje se siju potkraj travnja i u svibnju, presađuju se u srpnju, a presađivanje se obavlja kada biljka razvije 4 – 6 listova. Za sjetvu rasada kasnog kupusa potrebno je oko 300 grama po hektaru. Dubina sjetve treba biti od jedan do dva centimetra, a ako je sklop biljaka gust može doći do zasjenjivanja i izduživanja rasada. 

Prema Zdravkovim riječima uzgoj kupusa nije zahtjevan, te on i supruga uspiju sami uraditi sve što je potrebno, osim sadnje, pri kojoj im je ipak bila potrebna pomoć još nekoliko članova obitelji.

Nakon sjetve potrebno je tlo dobro zaliti, osobito u periodu sušnog vremena, kako bi se spriječila moguća pojava oštećenja korijena. U slučaju nedostatka vode biljke slabo napreduju, a ako je ima više suviše se izdužuju, stablo je tanko, krto i lako se lomi. Obitelji Zubelić vremenske prilike išle su na ruku, jer kako kažu, padalina je bilo upravo u kritičnom razdoblju za zalivanje, a to  je rasađivanje, formiranje lišća, te zavijanje glavica. 

Dan-dva poslije rasađivanja počinje obnavljanje korijena, što najčešće traje oko 15 dana. U ovo vrijeme popunjavaju se prazna mjesta na parceli, nastala uslijed propadanja ili oštećenja rasada. Osim toga, dolaze i poslovi okopavanja biljaka.

»Da bi se spriječila pojava korova i pokorice, u tijeku vegetacije dok biljke ne zatvore redove, zem-ljište treba okopavati i kultivirati. Ove mjere njege izvode se obično dva dana poslije zalivanja«, ističe Zdravko, objašnjavajući da je primjena ovih mjera u početku moguća mehanički, ali rastom kupusa prelazi se na ručnu obradu i zaštitu biljaka. Međuredna obrada treba se obaviti u površinskom sloju, kako se ne bi oštetio korijen kupusa, te kako bi dobio dovoljno kisika.

Poslije nicanja biljaka rasad treba odmah zaštititi od štetnika. Prvi se pojavljuje buvač, koji nanosi najveću štetu rasadu kupusa, a prisutna je i crvljivost kupusa, koja u velikoj mjeri narušava kvalitetu kupusa. Za suzbijanje ovih štetnika moraju se koristiti odgovarajući pesticidi.

Optimalna temperatura za rast rasada je od 15 do 17 °C. Kad dnevne temperature dosegnu 25 i 30°C, a nekad i više, potrebno je smanjiti norme zalivanja. To znači zalivati rjeđe i u manjim količinama. U suprotnom rasad dobija žutu boju, izdužuje se i postaje neotporan na bolesti. 

PRINOSI I TRŽIŠTE: Berba počinje krajem listopada – početkom studenog, a prinos kupusa je različit. Kupus se bere sukcesivno – nekoliko puta, u punoj tehnološkoj zrelosti. »Beru se samo tvrde glavice s dobro formiranom i zavijenom glavicom. Ako se produži vrijeme berbe dolazi do tehnološke prezrelosti, uslijed čega glavice pucaju«, kaže Marijana, dodajući kako kupus beru u palete i skladište ga u prostoru osiguranom za tu namjenu. 

Međutim, posljednja berba kasnih sorti kupusa trebala bi se organizirati prije nego što temperatura padne ispod -5°C, jer na -5°C  kupus može biti samo privremeno, budući poslije duže vremena dolazi do izmrzavanja glavica. Obitelj Zubelić ubrala je do sada polovicu ukupne količine, dok na jednom dijelu namjerava isprobati metodu utopljavanja slamom i sačuvati u skladištu do proljeća, kada se mogu postići bolje tržišne cijene na tržišnim glavicama, koje teže od 2 do 3 i više kilograma. 

Unatoč sušnim razdobljima ovogodišnji prinos kupusa bio je zadovoljavajući.

Ovisno o sorti i namjeni, prinosi ranog kupusa kreću se od 20-40 t/ha, a od 40-60 t/ha za kasni kupus, dok neki hibridi mogu dati i veći prinos. Sorte pogodne za svježu potrošnju i kišeljenje su Futoški kupus, Srpski melez, Atria, Rinda, dok su sorte Koronet i Erdeno pogodne za prezimljavanje i skladištenje do travnja. 

Realna cijena kupusa kreće se između 10 i 15 dinara, ističe Zdravko, navodeći kako je cijenom zadovoljan, ali je otkup veće količine kupusa od strane tvornica za preradu povrća, redovito problematičan. Naime, riječ je o neizvjesnosti roka isplate otkupljenog kupusa, što je česta pojava i u slučaju ostalih povrtarskih i voćarskih kultura. Stoga ova obitelj još uvijek dvoji oko odluke o prezimljavanju kupusa do proljeća ili prodaje tvornicama.

Trenutačno kupus prodaju u svojoj trgovini zdrave hrane, gdje se uz žitarice, vitamini i zdrava prehrana nude i u obliku kupusa. 

KORISNO DJELOVANJE KUPUSA U PREHRANI: U prehrani se koristi svjež, kuhan i kiseli kupus. Kupusom se unose u organizam elementi važni za održavanje biološke ravnoteže organizma te obranu organizma od raznih bolesti. Kod pripreme hrane kuhanjem, u kupusu se razaraju njegovi najvažniji sastojci. Sirovi kiseli kupus najbogatiji je hranjivim i ljekovitim sastojcima. Eksperimentalno je dokazano da sok od svježeg kupusa, osim što sadrži puno vitamina C, pomaže u iscjeljivanju čira na želucu i upale debelog crijeva, što potječe od vitamina U. Eksperimentalno je i obitelj Zubelić odlučila oprobati se u kiseljenju kupusa, koji, tvrde, zbog visoko hranjivih svojstava, ima dobru cijenu i namjeravaju ga plasirati na tržnici.

»U našim krajevima zimi je kiseli kupus jedini prirodni izvor vitamina C. Osim toga, kiseli kupus sadrži i dosta mliječne kiseline koja pogoduje prirodnoj crijevnoj flori«, ističe Marijana. Naime, kod pravilno ukiseljenog kupusa razvijaju se mikroorganizmi koji pospješuju probavu i istjeruju toksične tvari iz organizma.

Kiseli kupus utječe također i na razinu šećera u krvi, pomaže kod različitih tegoba srca i krvotoka, a ako se uzima duže vrijeme, kiseli kupus može sniziti povišeni kolesterol, te preventivno djelovati u zaštiti od karcinoma.

 

Marija Matković