Arhiv tekstova

Hrvatska matica iseljenika i njezin Odjel za autohtone hrvatske manjine organizirao je prošli petak u Zagrebu »Susret najsela«, na kojem su se okupili čelni ljudi onih mjesta kojima je od 1996. godine do danas dodijeljena nagrada za kulturu »Najselo«. Riječ je o nagradi utemeljenoj prije 12 godina koja se dodjeljuje selima koji na najbolji način čuvaju tradicionalne hrvatske vrijednosti; jezik, narodnu svijest i kulturnu baštinu, te na taj način pomažu hrvatskim manjinama, unatoč višestoljetnoj odvojenosti od matičnog naroda. S obzirom na veliku važnost hrvatskih sela u životu manjinskih zajednica »Najselo« je nagrada koja se dodjeljuje u znak zahvalnosti tim etničkim jakim selima u očuvanju hrvatskog identiteta iseljeničkih skupina, ali istodobno služi i kao primjer i veliki poticaj ostalima, jer novije iseljeničke skupine uglavnom brzo podliježu brzoj asimilaciji i odnarođivanju. 

DVANAEST NAJSELA: Do sada je takvu nagradu primilo 12 sela iz naših hrvatskih autohtonih manjina u Austriji, Mađarskoj, Rumunjskoj i Srbiji. Susretu Najsela na tema  »Oblici suradnje nagrađenih sela« nazočili su hrvatski predstavnici iz Austrije, načelnici općina Pinkovac, Mjenovo i Novo Selo, Leo Radaković, Hanzi Balogh i Štefan Mikula, te Johann Ladich, zastupnik Hrvatskog kulturnog društva. Mađarsku su predstavljali načelnici Petrovog Sela i Sumartona, Mikloš Kohuth i Lajoš Vlašić, predsjednik Hrvatske manjinske samouprave Sumarton Joža Đurić, te predsjednica i zamjenica predsjednice Hrvatske manjinske samouprave Kukinj Milica Klaić-Tarađija i dr. Mira Grišnik. 

Iz rumunjskog Karaševa na skupu su sudjelovali predsjednik Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj Milja Radan, i glavni tajnik Mikola Gera, dok su Srbiju predstavljali predsjednik HNV-a i počasni predsjednik HKPD »Matija Gubec« iz Tavankuta Branko Horvat, predsjednica i član Upravnog odbora KUD Hrvata »Bodrog« iz Bačkog Monoštora Marija Turkalj i Stipa Šimunov te predsjednik i tajnik HKPD »Stjepan Radić« iz Novog Slankamena Vlado Aleksić i Ivan Gregurić. 

»Susret najsela« je u ime organizatora otvorila ravnateljica HMI Danira Bilić i u uvodnoj riječi ustvrdila kako je susret zamišljen kao mjesto dijaloga na kojem će se aktualizirati pitanje dosadašnjeg načina dodjele nagrade »Najselo« kao i razmatranje mogućih oblika suradnje nagrađenih sela i, naravno, prigoda za međusobno bolje upoznavanje i jačanje međusobne suradnje. Voditeljica Odjela za autohtone hrvatske manjine Marija Hećimović, govoreći o nagradi »Najselo«, rekla je kako je to bila jedna u nizu godišnjih akcija pokrenutih 1993. godine uz Tjedan hrvatskih manjina, Dane pučkog teatra, Foruma, kao i raznih drugih oblika kulturne i obrazovne suradnje s dotad prilično zanemarenim  hrvatskim manjinama. 

PREPOZNATLJIVA NAGRADA: »Inicijator i kreator nagrade ‚Najselo‘ bio je tadašnji voditelj Odjela Hrvoje Salopek, a nagrada je postala općeprihvaćena i prepoznatljiva među našim manjincima. Kreirali smo i nagradnu skulpturu – stilizirani oblik glagoljskog oblika slova H, – koji simbolizira čuvanje hrvatstva u nagrađenom selu, te odredili kriterije koje selo mora zadovoljiti da bi ušlo u uži izbor za nagradu. Prvi od kriterija je da u seoskoj zajednici treba živjeti u većini stanovništvo hrvatske narodnosti, da selo mora govoriti hrvatskim jezikom, kako unutar obitelji tako i u društvenom životu, te da u seoskoj zajednici moraju djelovati čelnici i udruge koje imaju za cilj čuvanje i napredak naše etničke zajednice, a načelnici lokalne zajednice moraju razvijati suradnju s drugim hrvatskim selima i udrugama u domicilnoj državi, kao i u staroj domovini Hrvatskoj«, prisjetila se početaka nagrade »Najselo« voditeljica Marija Hećimović te dodala kako se iz godine u godinu nagrada selila iz države u državu, iz jedne hrvatske regije u drugu, te da su kod nagrađivanja uzimane u obzir sve države u kojima postoje hrvatske nacionalne manjine.

S obzirom na činjenicu da je već kod utemeljenja nagrade bilo jasno da je ograničen broj sela koja zadovoljavaju ovako strogo postavljene kriterije, raspravljalo se i o dosadašnjem načinu dodjele, odnosno o budućnosti ove prestižne nagrade. Na kraju susreta svi su sudionici nagrađenih sela  jednoglasno postigli dogovor i donijeli zaključke u tri točke. Prva je da se nagrada »Najselo« neće kao do prošle godine dodjeljivati svake godine, nego samo prigodno za iznimne doprinose nekog sela. Druga točka govori o redovitom jednogodišnjem okupljanju u jednom od nagrađenih sela sa ciljem uspješnog čuvanja i jačanja hrvatskih vrijednosti, a treća je definirala sudjelovanje u zajedničkim projektima namijenjenim za prekograničnu suradnju koristeći EU fondove. 

Dogovoreno je i da će prvi domaćin ovih susreta sljedeće godine biti Pinkovac, prvo selo dobitnik nagrade »Najselo«.

Zlatko Žužić