Arhiv tekstova

Nelegalna eksploatacija pijeska u Subotici ponovno uzima maha. Što se više gradi, problem postaje aktualniji. Dnevne potrebe Subotice za pijeskom iznose 2000 metara kubičnih, a ako se zna da je kubik pijeska 600 dinara, kopači pijeska zarade na ovom poslu 120.000 dinara dnevno! Problem je utoliko veći, što pokraj toga što su narušeni osnovni uvjeti života stanovnika u okolici banja koje nastaju vađenjem pijeska, grad ne dobiva niti dinara od tog posla. Najjeftinije je kupiti plac u Zapadnim vinogradima za oko tisuću eura, cijena ovisi od toga postoji li izgrađena komunalna infrastruktura u naselju,  zatim kopati pijesak do 10 metara dubine, iako je dopušteno pet! Na jednom takvom placu može se zaraditi i do 40.000 eura. Nakon nelegalne eksploatacije pijeska ostaju krateri, koji postaju divlji deponiji, a u pojedinim slučajevima razina podzemnih voda opadne pa propadaju voćnjaci, usjevi… 

TUŽIT ĆEMO DRŽAVU: Stanovnici Zapadnih vinograda deset godina se bore s nelegalnom eksploatacijom pijeska i tijekom ljeta su uspjeli zaustaviti je na trenutak. Građani su, u saradnji s lokalnim i nacionalnim medijima, na dva mjeseca spriječili ovu nelegalnu radnju. Tada su i registrirali udrugu pod nazivom Građanska inicijativa Zapadni vinogradi, kako bi stali na put kopačima pijeska.

»Nismo zadovoljni činjenicom da su na trenutak bageri stali i onda nastavili kopati. Želimo da krivci odgovaraju i poprave ono što su uništili. Osim toga što su kamioni natovareni pijeskom izlomili i uništili tek asfaltirane ulice, ugrožena su i osnovna prava čovjeka. Suše se voćnjaci, po prvi puta nam je voda mutna u bunarima. Nema nam druge, nego tužiti državu, jer svi konstatiraju da je u pitanju nelegalna eksploatacija pijeska, da se to ne smije, ali nitko ništa ne poduzima kako bi se stalo tome na put«, kaže Vladimir Perija iz udruge Građanska inicijativa Zapadni vinogradi. 

U lokalnoj samoupravi Subotice kažu kako nitko nema dozvolu eksploatirati pijesak, ali se na preporuku Ministarstva poljoprivrede daju dozvole za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta, što građevinci koriste i eksploatiraju pijesak.

»To nije odobrenje za eksploatiranje pijeska. U Subotici je izdano devet dozvola za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta i svi koji su podnijeli zahtjeve imali su urađen projekt rekultivacije prostora nakon vađenja pijeska. Taj projekt predviđa koliki se sloj pijeska može odnositi i koliko se poslije treba vratiti. Nama su ruke vezane, jer stranke u 90 posto slučajeva od Ministarstva poljoprivrede dobiju odobrenje za vađenje pijeska – kažu u odjelu Općinske službe za lokalni ekonomski razvoj, gospodarstvo, poljoprivredu i turizam.

Subotički »gradski oci« vjeruju da rješenje problema leži u određivanju lokacije za legalan majdan, iz koga bi se sljedećih godina mogao kontrolirano vaditi pijesak. Osim što bi se, po mišljenju mjerodavnih, stalo na put nelegalnom eksploatiranju pijeska, punila bi se gradska kasa. 

»Predložili smo da majdan bude u dijelu Subotičko-horgoške pješčare koja je pod zaštitom i zato nismo dobili odobrenje od Pokrajinskog tajništva za zaštitu životnog okoliša. Još tražimo povoljnu lokaciju. S druge strane, nadležnost mora biti naša prilikom kontroliranja eksploatiranja pijeska. Kada naši inspektori budu kontrolirali eksploataciju, u saradnji s prometnom policijom, tržišnim i financijskim inspektorima, moći ćemo nešto uraditi. Do tada građani se s pravom bune«, objašnjavaju u lokalnoj upravi. 

KOPAČI TVRDE DA IMAJU DOZVOLE: I dok se ne riješi pitanje nadležnosti i ne pronađe lokacija za legalno eksploatiranje pijeska, nekoliko subotičkih tvrtki ima odobrenje od mjerodavnog ministarstva za eksploatiranje. Riječ je o tvrtkama: »Vojput«, »ABC«, »Dunav kop«, »Haj komerc« i »Božo Stipanović«.

»Mogu reći kako sam bio razočaran kada sam u ovim tvtkama saznao da su dobili dozvole za vađenje pijeska. Sa svima sam razgovarao i imaju uredne elaborate za rekultivaciju zemljišta nakon vađenja pijeska. Problem je što ovo pitanje nije zakonski dobro riješeno i nama se uništava rudno blago, a nitko ništa ne poduzima. Zbog toga smo ponovno pokrenuli peticiju i tražili od lokalnih vlasti da nešto konkretno poduzmu protiv kopača pijeska. Sakupili smo preko 600 potpisa«, kaže član SMZ »Zorka« zadužen za komunalna pitanja Adam Pletl. 

Ono o čemu se i ne govori jest da vlasnici parcela ne smiju obavljati dubinsko eksploatiranje, jer je to kazneno djelo! Nitko ne smije eksploatirati pijesak, tvrdi članica Općinskog vijeća zadužena za ekologiju i komunalije Suzana Dulić.

»Sustav kažnjavanja nam nije dobar. Nismo zadovoljni radom pokrajinskog inspektora, jer vjerujem da je mogao nešto više uraditi. Mi, lokalna samouprava, obilježili smo ceste i njihovu maksimalnu opterećenost i komunalna inspekcija to kontrolira. Međutim, sporadičnim akcijama ništa ne rješavamo. Ovaj se problem mora trajno riješiti i nelegalno eksploatiranje pijeska mora se zaustaviti. Na potezu između Kelebije i Tavankuta najvjerojatnije će se nalaziti majdan za legalno vađenje pijeska. Vjerujemo da će se, kada pronađemo lokaciju, početi rješavati i problem«, tvrdi Suzana Dulić.

S druge strane, nitko ne kontrolira projekte rekultivacije parcela, koje se moraju uraditi. Nakon vađenja pijeska trebalo bi zatrpati rupe zemljom crnicom, ali umjesto toga građevinci uglavnom ubacuju šutu i otpad. I dok jedni na druge »prebacuju loptu« po pitanju nadležnosti i toga tko treba kazniti kopače pijeska, »pješčana mafija« u Subotici zarađuje kao nikada do sada. 

S. I.