Arhiv tekstova
21.11.2008
Vijesti
U globalnom selu nitko ne može biti pošteđen
Bauk krize kruži svijetom
Najbolji pokazatelj ozbiljnog problema je opći pad cijena nafte i naftnih prerađevina * New Deal za Hrvatsku,
slično rješenje prihvatljivo i za Srbiju * Trgovina nekretninama u zastoju, ali cijene ne padaju
Premijeri i ministri koji su svoje narode posljednjih mjeseci uvjeravali kako će svjetska ekonomska recesija upravo njihovu zemlju zaobići, sada se redom ispričavaju. Propast hipotekarnih kredita u Sjedinjenim Američkim Državama ipak je neka vrsta, nadajmo se blagog, Crnog utorka koji, baš kao i pravi Crni utorak iz 1929. godine, u uvjetima globalnog sela ne može poštedjeti niti jednu zemlju.
Iduća će godina biti teška, stezanje remenja je neminovnost, a danas je već sve manje onih koji se usuđuju prognozirati kada će i kako recesija završiti, odnosno hoće li se oteti u krizu, ili će se stanje stabilizirati.
NEW DEAL: Vlada u Beogradu uspješno je, kažu, završila pregovore s Međunarodnim monetarnim fondom, postignuti bi aranžman trebao poduprijeti ekonomsku politiku Srbije u očuvanju makroekonomske i financijske stabilnosti, a predviđa uštede na svim razinama. Aranžman bi trebao jamčiti da će se ubuduće trošiti samo ono što je zarađeno, a to nije puno. Vlada u Zagrebu je, opet, pozvala na neku vrstu hrvatskog New Deala, koji prije svega znači zamrzavanje plaća u idućoj godini, ograničavanje cijena komunalnih usluga na sadašnjoj razini, te nastavak infrastrukturnih radova koji otvaraju vrata stranim ulaganjima. Sindikati se protive ovim mjerama.
Najbolji pokazatelj postojanja krize je opći pad cijena nafte i naftnih prerađevina. Cijene ovoga energenta padaju zato što pada tražnja za njim, a tražnja pada jer zamiru gospodarske aktivnosti.
Objavljeno je kako je inflacija u Srbiji u listopadu s rujanskih 10,5 narasla na 12,3 posto, a da je najveći porast cijena u skupini: stan, voda, električna energija, plin i drugi ogrjev. Za sada je nešto bolje u Hrvatskoj, gdje je u listopadu godišnja stopa inflacije sa 6,4 pala na 5,9 posto, no nema mjesta optimizmu, jer opći pokazatelji nisu ohrabrujući.
Strana ulaganja u Srbiju već su sada usporena, a predviđa se da bi se strana ulaganja u Hrvatsku u idućoj godini mogla smanjiti za čak 1,5 milijardi eura.
TRGOVINA NEKRETNINA-MA: Nagli zastoj bilježi se u građevinarstvu, o čemu svjedoči sve manji broj kranova na gradilištima, a budući da su kreditni uvjeti pooštreni, na djelu je i svojevrstan rat živaca: prodavači nude izgrađeno, a kupci čekaju što će se dogoditi. Rast cijena stanova je zaustavljen, a očekuje se i njihov neminovan pad, neki kažu čak i do 25 posto, pogotovo u Beogradu i Novom Sadu, gdje je ludovanje cijena nekretnina posljednjih godina dostiglo shizofrene razmjere, pa su se stanovi u glavnim gradovima Austrije i Njemačke, ili u Budimpešti mogli kupiti jeftinije nego u glavnim gradovima Srbije ili Vojvodine.
U Subotici i drugim gradovima u unutrašnjosti situacija se, međutim, nije bitno promijenila.
»Istina je da se osjeti zastoj u prodaji stanova u Subotici, ali cijene nisu pale«, kaže vlasnica agencije nekretnina »Cenzar« Nevenka Peić. »Kredita za kupovinu stanova i dalje ima, neke su banke čak i poboljšale uvjete kreditiranja. Jedna je banka, recimo, ponudila kreditiranje za kupovinu stanova u izgradnji, dakle stanova koji su završeni 80 posto, a nije obavljen tehnički prijem i stanovi nisu etažirani. Toga ranije nije bilo. Vjerujem da se cijene stanova u Subotici niti neće smanjivati, jer su u odnosu na Beograd ili Novi Sad ionako bile neusporedivo niže.«
Stan u središtu grada, u Tokiju, i dalje se može kupiti za 830 eura, plus 2,5 posto za prepis, dok je cijena stanova u izgradnji između 750 i 850 eura, plus PDV. Ako se radi o kupovini novog i potpuno završenog stana, cijena je u centru oko 1000 eura plus PDV.
Prema procjenama Regionalne gospodarske komore Subotica, od proljeća iduće godine rapidno će se smanjiti izgradnja stanova u regiji, pa tako građevinarstvo postaje još jedan biznis koji je nakon kratkotrajnog procvata vraćen na početak.
Z. Perušić
Slobodan Vojinović, zamjenik pokrajinskog tajnika za gospodarstvo
Ne treba paničiti, ali treba biti oprezan
U ovoj je godini Vojvodina zabilježila porast razmjene s inozemstvom
od 45 posto u odnosu na prošlu godinu, ali recesija koja je zahvatila
najrazvijenije zemlje, zadesit će i nas
U prošli je petak u Subotici održan sastanak predstavnika Pokrajinskog tajništva za gospodarstvo i predsjednika regionalnih gospodarskih komora.
»Uradili smo presjek stanja, utvrdili što je to što je Vojvodina uradila za prvih devet mjeseci i pokazatelji su vrlo interesantni, osobito ako se usporede s prošlogodišnjim«, kaže za HR zamjenik pokrajinskog tajnika za gospodarstvo Slobodan Vojinović. »Ukupan promet Vojvodine s inozemstvom u devet mjeseci 2008. blizu je 8 milijardi dolara. To je impozantno, jer je u odnosu na prošlu godinu više za oko 45 posto. Od toga se na izvoz odnosi 3 milijarde dolara, a na uvoz 5 milijardi. Bitno je naglasiti kako je struktura uvoza dobra, jer ako izuzmemo uvoz energenata, koji se knjiži na Vojvodinu, onda je jasno da uvoz prvenstveno čine sirovine, zatim repromaterijal i oprema, dok je roba široke potrošnje tek na četvrtom mjestu.«
Vojinović naglašava kako je posebno interesantno da je proširena lista onih država s kojima Vojvodina gospodarski surađuje i to mijenja njenu poziciju.
»Na toj su listi opet arapske zemlje, zatim Slovenija, Rumunjska, Bugarska, Ukrajina i, normalno, BiH, Crna Gora, Makedonija i Hrvatska«, objašnjava Vojinović. »Međutim, nismo uspavani tim rezultatima, nego razmatramo i probleme koji su se nametnuli u međuvremenu, a to je ovo što se događa u čitavom svijetu – što očekivati, kada i koje nas posljedice mogu zadesiti i što treba učiniti da se te posljedice preduprijede, da vidimo što je to što mi sami možemo uraditi. Moramo predvidjeti koji će se problemi dešavati, jer ako je recesija prisutna kod velikih država, koje su imale puno dobrog, onda zamislite kako će biti kod nas, koji nismo imali puno dobrog.«
Zamjenik pokrajinskog tajnika smatra kako se može očekivati da u idućoj godini promet Vojvodine s inozemstvom, zbog recesivnih kretanja u svijetu – stagnira.
»U posljednjih nekoliko godina stalno smo imali rast, i to vrlo ozbiljan rast razmjene s inozemstvom, zato što su naše tvrtke iznimno dobro pripremljene za izvoz. Što možemo sad očekivati? Ne treba paničiti, ali treba biti oprezan. Treba vidjeti što se sve može učiniti u dogovoru s drugom stranom, sa stranim partnerima, da oni ne odustanu od dogovorenih količina kupljene robe od nas, da vidimo treba li smanjivati cijene, možda produljiti rokove plaćanja. Moramo učiniti sve, kako bismo iduće godine došli do sinergije lokalnih samouprava, regionalnih gospodarskih komora, pokrajinskih tajništava i mjerodavnih ministarstava Republike Srbije«, kaže Slobodan Vojinović.
Z. Perušić
