Arhiv tekstova

Ovogodišnji, 31. po redu Međunarodni sajam knjiga i učila »Interliber« održan je od 12. do 16. studenoga na Zagrebačkom velesajmu pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Tijekom pet dana trajanja ovog najvećeg i najstarijeg sajma knjiga u Hrvatskoj posjetiteljima je na ukupno 15.600 četvornih metara prostora izložena godišnja produkcija 206 hrvatskih i 84 strana izdavača, što je još jednom potvrdilo »Interliberov« status najomiljenije hrvatske manifestacije vezane uz knjigu. Uz prodajnu izložbu nekoliko tisuća naslova »Interliber« je bio krcat i brojnim  popratnim sadržajima kao što su prezentacije, dodjele nagrada, razgovori s autorima, književne radionice, kvizovi za poticaj čitanja, okrugli stolovi i sl. Dobar dio novih naslova nakladnici već tradicionalno pripremaju za ovaj sajam knjiga, te su posjetitelji i ove godine mogli uživati u bogatoj književnoj produkciji i cijeli niz izdanja kupovati uz velike popuste, čak i do 70 posto, što je posebno vrijedno kada je riječ o enciklopedijskim izdanjima. Zahvaljujući upravo toj bogatoj ponudi i mogućnosti kupovanja knjiga po popularnim cijenama, kao i činjenici da je ulaz bio besplatan, »Interliber« je ove godine bio rekordno posjećen, a nakladnici su zadovoljni ostvarenim poslovnim rezultatima i prodajom.

Ovogodišnji »Interliber« je otvorio ministar kulture Republike Hrvatske Božo Biškupić ustvrdivši kako je ta tradicionalna manifestacija najveći hrvatski književni i knjižni događaj te naglasio da se za knjigu i izdavaštvo izdvaja 64 milijuna proračunskih kuna. »Koliko god imali kvalitetnu kulturnu politiku i koliko god bila razgranata mreža poticajnih mjera, ona je sama po sebi beznačajna ako ne postoji uspješna i kvalitetna suradnja sa strukom i strukovnim udrugama«, rekao je tom prigodom ministar Biškupić. Ministrove riječi o »Interliberu«, manifestaciji od iznimne kulturne važnosti, najbolje je potvrdila i rijeka posjetitelja koja je u proteklih pet dana protjecala između mnogobrojnih štandova nakladnika u dvama velesajamskim paviljonima.

ZEMLJA PARTNER: Gostovanje Izraela kao ovogodišnje zemlje partnera najavio je veleposlanik Izraela u Hrvatskoj Shmuel Meirom. »U Izraelu se godišnje objavi četiri tisuće novih naslova, što ga, u usporedbi s brojem stanovnika, čini zemljom s najvećim brojem naslova godišnje«, rekao je veleposlanik Meirom i dodao kako je nastup njegove zemlje organiziran u suradnji sa Židovskom općinom. U protokolarnom dijelu otvorenja sudjelovala je i direktorica  Zagrebačkog velesajma Katja Kovačić, koja je, pozivajući se na brojke – 290 izlagača, od čega 206 domaćih i 84 inozemnih, ustvrdila kako je ova kulturna manifestacija prvorazredan kulturni i gospodarski događaj te da je ovogodišnji »Interliber« sa sloganom »Knjige i učenje su in« do sada »najveći i najatraktivniji«.

Izdavaštvo ovogodišnje zemlje partnera Izraela spada među najrazvijenije u svijetu, a djelić toga bogatstva donijeli su i u Zagreb, gdje je gostovao i jedan od najpoznatijih izraelskih pisaca srednje generacije Boris Zaidman, dok je izdavačka kuća »Durieux« predstavila na hrvatskom jeziku knjigu »Judaizam« Nicolasa  De Langea. Uz najbogatiji nastup Izraela na Interliberu su bile i nakladničke kuće iz Austrije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Irana, Njemačke, Poljske, Sjedinjenih Američkih Država, Srbije, Španjolske i Velike Britanije. 

HRVATI IZ VOJVODINE: Za nas je iz bogatog programa »Interlibera« svakako najzanimljiviji bio štand Hrvatske matice iseljenika na kojem je predstavljena nakladnička djelatnost hrvatskog iseljeništva, između ostalih i nakladnička djelatnost Hrvata u Vojvodini. Predstavljena su izdanja NIU »Hrvatska riječ«, Hrvatske čitaonice, Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović«, kao i izdanja objavljena u samostalnoj nakladi autora.

U organizaciji »Školske knjige« iz Zagreba, u četvrtak 13. studenoga »Interliber« su organizirano posjetili nastavnici i odgojitelji koji izvode nastavu u hrvatskim odjelima u Subotici. Stanislava Stantić-Prćić, članica Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća zadužena za obrazovanje, rekla nam je kako u Subotici trenutačno postoje pet osnovnih škola i dva razreda gimnazijalaca u kojima se održava nastava na hrvatskom jeziku. »U ovih proteklih sedam godina, od kako traje nastava na hrvatskom jeziku, udžbenike smo dobivali uglavnom od ‘Školske knjige’, a Grad Zagreb ih je plaćao. Prošle godine je Ministarstvo znanosti bilo ‘široke ruke’ te nam je za svaku školu dalo po 20 tisuća kuna za nabavu udžbenika i stručne literature, a ove godine su nas zaboravili te smo knjige dobili tek u listopadu. Da je to nama velik, nepremostiv problem ne trebam niti naglašavati jer mi udžbenike u Srbiji nemamo gdje kupiti«, kaže nam Stanislava Stantić-Prćić i dodaje kako se upravo vode pregovori sa »Školskom knjigom« i »BIGZ-om« o tiskanju udžbenika na hrvatskom jeziku u Srbiji kako bi se izbjegli problemi oko uvoza, a to bi bilo i trajno rješenje za izvođenje nastave hrvatske nacionalne manjine na svom materinjem jeziku u Vojvodini. 

NOVI NASLOVI: »Kršćanska sadašnjost« je objavila 80-ak novih teoloških naslova. Uz osnovnu teološku literaturu posebno se ističe novo izdanje Dokumenata II. Vatikanskog koncila, uz 50 posto novog prijevoda. Nakladnička kuća »Verbum« ponudila je literaturu za različite uzraste čitatelja, od dječje literature do klasika duhovnosti. Najveći im je hit knjiga »Majka Terezija – dođi i budi moja svjetlost« koja je već godinu dana svjetski bestseler i najprodavanija knjiga vjerske publicistike općenito. Od ostalih izdanja izdvajamo novi roman Ludwiga Bauera »Patnje Antonije Brabec«, »Algoritam« je predstavio novi roman Renata Baretića »Hotel Grand«, »Profil« roman Marinka Koščeca »Centimetar od sreće«, »Faktura« roman Zvonka Todorovskog »More pravog kapetana«, Naklada »Ljevak« je došla s romanima »Ništa sveto« Ive Brešana i »Raspeće strasti« Dimitrija Popovića… 

NAJBOLJI ROMAN: U nizu popratnih događanja »Interlibera« je i tradicionalni natječaj za najbolji neobjavljeni roman VBZ-a i Tiska. Ovogodišnji pobjednik je srpski prevoditelj i književnik Predrag Crnković, odnosno njegov roman »Beograd za pokojnike«, opisan kao sumorna slika glavnoga grada Srbije od vremena raspada jugoslavenske federacije do ovih dana. O pobjedniku je odlučivao žiri u sastavu Miljenko Jergović (predsjednik), Zoran Ferić, Julijana Matanović, Strahimir Primorac i Vladimir Arsenijević. 

Predrag Crnković je dosad objavljivao pripovijetke, eseje, književne kritike i poeziju, a nedavno mu je izašao i prvi roman »Čarapanke sa Zvezdare«. Uz čestitke za dobivenu nagradu pitali smo Crnkovića ima li razlike između »Interlibera« i Beogradskog sajma knjiga. »U Beogradu se priča da je Interliber fin sajam za razliku od gužve koja vlada na Beogradskom sajmu, ali vam mogu reći da je i u Zagrebu i u Beogradu toliko puno ljudi da vas mogu ,pregaziti’. Jedina je razlika što je u Zagrebu besplatan ulaz«, odgovorio nam je laureat Crnković. 

Paralelno s »Interliberom«, u paviljonu 7 je održan i 2. sajam glazbe & multimedije koji je ponudio brojne atrakcije, a najveća je bila na Prolightovom štandu na kojemu se u zamračenom prostoru svakih sat vremena odigravao sedmominutni laserski spektakl, praćen trodimenzionalnim projekcijama likova iz filmova »Star Wars« i borbom kostimiranih Dartha Vadera i Lukea Skywalkera. Oni skloniji videoigrama zaputili su se odmah u Feniks gaming arenu gdje se prošlog vikenda održavalo natjecanje u četiri najpopularnije virtualne online pustolovine – »Warcraft III«, »Counter Strike 1.6«, »Starcraft« i »Call of Duty 4«. 

Novitet ovogodišnjeg »Sajma glazbe & multimedije« je projekt plesnog kluba »Megablast« nazvan »Sajam plesa«, a posjetitelje je svakog dana dočekivala i projekcija brojnih glazbenih filmova.

Zlatko Žužić