Arhiv tekstova

Javna rasprava o prijedlogu Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina održana je  14. studenoga, u Hrvatskom domu u Somboru i 15. studenoga, u  prostorijama HKPD-a »Matija Gubec« u Rumi, u organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća.

SOMBOR: Pripadnicima hrvatske zajednice, odnosno čelnicima hrvatskih udruga okupljenim na javnoj raspravi o prijedlogu Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina, govorili su dr. sc. Slaven Bačić i tajnik HNV-a Ladislav Suknović. Ovaj zakon regulira ovlasti nacionalnih vijeća, postupak izbora i osnovne crte financiranja. U svome izlaganju dr. sc. Slaven Bačić je ukazao na najinteresantnije i bitne novine u odnosu na dosadašnje stanje i na dileme koje će iz toga proizaći. Poseban naglasak je bio na pitanju izbora nacionalnih vijeća. Sva prva nacionalna vijeća izabrana su elektorskim ili posrednim putem, a jedna od dvojbi kod postupka donošenja ovoga zakona bila je – opredijeliti se, kao do sada, na posredne ili na neposredne izbore. Zakon je ostavio mogućnost da se same manjine opredijele kojem će načinu od ova dva dati prioritet. U nekim pripravnim radnjama bilo je riječi o tome da će sami pripadnici manjina tražiti da budu upisani na birački popis. Slaven Bačić je mišljenja da je dobro što ovaj prijedlog nije prošao, jer postoji apstinencija u političkom životu, pogotovo kod manjina, te bi se mali broj ljudi opredijelio za upisivanje na birački popis. Prijedlog je da država napravi birački popis za svaku manjinu na osnovi evidencije državnih tijela, gdje se osobe izjašnjavaju o pripadnosti nacionalnim manjinama. Svaki bi pripadnik manjine trebao na kućnu adresu dobiti obavijest o ulasku na birački popis hrvatske nacionalne manjine. Ukoliko netko ne želi biti na tom popisu ima pravo tražiti da se njegovo ime izbriše s popisa. Jednako tako, onaj koji nije dobio obavijest da je na popisu, ako je Hrvat, može se javiti kod mjerodavnih tijela i tražiti da se upiše. Pretpostavka je da će dobar dio pripadnika manjina ipak biti na tom popisu. Ako se u ovaj popis ne upiše 50 posto plus jedan pripadnik manjine, smatrat će se da se ta manjina opredijelila za elektorske izbore.  

O pitanju ovlasti u najosnovnijim odredbama u drugom dijelu izlaganja govorio je Ladislav Suknović.

Država je nacionalna vijeća zamislila kao savjetodavna tijela, a zakon uređuje pitanje o mogućnosti raspolaganja vlastitom imovinom. Već na samom početku zakona govori se kako nacionalno vijeće može stjecati i otuđivati kako pokretnu, tako i nepokretnu imovinu, ustanovljavati i dodjeljivati priznanja, sudjelovati u pripremi određenih propisa i zakona, koji se tiču ovlasti nacionalnih manjina i drugih propisa, koji se tiču uređivanja i pitanja nacionalnih manjina. Nacionalno vijeće osniva svoje ustanove, udruge, kako kulturne tako i druge vrste, pa čak i  gospodarska društva u područjima obrazovanja, kulture i javnog informiranja. Osim općih odredaba, zakon posebno razrađuje sva područja koja su i izvorno u nacionalnim vijećima, a to su pitanja obrazovanja i odgoja, kulture, službene uporabe jezika i pitanje informiranja, koje je Ladislav Suknović razmotrio u svome izlaganju.

Uslijedila je rasprava u kojoj su svoje prijedloge, sugestije i mišljenja iznijeli direktor NIU »Hrvatska riječ« Ivan Karan, predsjednik DSHV-a podružnice Sombor Mata Matarić, te Joza Kolar, Zoran Čota i Stipan Pekanović, dok je završnu riječ imao predsjednik HNV-a Branko Horvat.  

RUMA: Na sastanku predstavnika hrvatskih udruga iz – Novog Slankamena, Golubinaca, Srijemske Mitrovice, Zemuna, Beograda i domaćina Rume, s predstavnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća, a povodom donošenja novog Zakona o nacionalnim savjetima nacionalnih manjina, koji bi uskoro trebao biti usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srbije. 

Predstavnici Hrvatskog nacionalnog vijeća, među kojima su bili: Branko Horvat, predsjednik HNV-a, Ladislav Suknović, tajnik HNV-a, Mato Groznica, član Izvršnog odbora HNV-a, kao i Dujo Runje, zastupnik u skupštini AP Vojvodine, upoznali su na sastanku predstavnike hrvatskih udruga iz – Novog Slankamena, Golubinaca, Srijemske Mitrovice, Zemuna, Beograda i domaćina Rume, u najkraćim crtama o rješenjima u prijedlogu novog zakona, a koja se, prije svega, tiču načina i procedure izbora zastupnika u Hrvatsko nacionalno vijeće, kao i o načinima na koje su regulirana pitanja informiranja i obrazovanja na manjinskim jezicima, njegove službene uporabe, financiranja manjinskih udruga i slično. Nazočni su upoznati s tim da će ubuduće zastupnici u HNV-u moći biti birani na neposrednim izborima, pod uvjetom da se prethodno formiraju zasebni birački spiskovi pripadnika hrvatske nacionalne zajednice, na kojima bi bila upisana najmanje polovica pripadnika hrvatskog naroda u odnosu na posljednji popis stanovništva iz 2002. godine. Druga alternativa je da se zastupnici u HNV i dalje biraju posrednim putem preko izabranih elektora. U diskusiji, koja je uslijedila, većina sudionika se založila za to da se zastupnici biraju neposrednim putem.

Na sastanku je bilo riječi  i o novom načinu financiranja manjinskih udruga i nazočni su upoznati s tim da se po prvi put jednim zakonskim rješenjem predviđa izdvajanje određenog postotka iz proračuna lokalnih samoup-rava, AP Vojvodine i Republike Srbije za rad manjinskih udruga. Razgovaralo se i o drugim aktualnim temama vezanim za položaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, kao što su - oblasti informiranja i obrazovanja na hrvatskom jeziku i službena uporaba hrvatskog jezika. Istaknut je napredak u svezi s tim pitanjima u Subotici i još nekim mjestima, a istodobno je ukazano i na probleme i teškoće u svezi s tim u Srijemu. Naglašena je i potreba čvršće suradnje hrvatskih udruga s HNV-om, značaj apliciranja u programima i natječajima od manjinskog značaja, a osobito je istaknuta važnost apliciranja kod predpristupnih fondova Europske Unije, koji bi uskoro trebali biti dostupni i za nacionalne manjine u Srbiji.  

Z. Gorjanac i N. Jurca