Arhiv tekstova

Diabetes mellitus je grupa bolesti koje se karakteriziraju povišenjem vrijednosti šećera u krvi, više od 6,1 na prazan želudac, ili više od 11 nakon obroka. Nastaje zbog defekta u izlučivanju inzulina iz pankreasa, ili zbog defekta u djelovanju inzulina, ili zbog postojanja oba ova poremećaja. Postoje dva osnovna oblika šećerne bolesti. Prvi je dijabetes melitus TIP 1, koji najčešće nastaje kod djece i mladih prije tridesete godine života. Ovaj oblik šećerne bolesti odlikuje se time što se njegova terapija provodi isključivo inzulinom, koji se preko brizgalica unosi pod kožu oboljele osobe. 

Drugi oblik dijabetesa je dijabetes mellitus TIP2, koji nastaje kod starijih osoba (starački dijabetes) i odlikuje se korištenjem tableta radi reguliranja vrijednosti šećera. Vremenom se i kod TIP-a 2 može uvesti inzulin kao terapija i to tek nakon neuspjelog liječenja dijetom i tabletama. Dijabetes tip 2 je najzastupljeniji tip dijabetesa i čini između 80-90 posto svih dijag-noza dijabetesa. Osim dijabetesa mellitusa tip 1 i tip 2 postoji i GESTACIJSKI DIJABETES, koji se dijagnosticira kod trudnica. Za njega je specifično da nastaje jedino u trudnoći, i veoma često nestaje nakon porođaja. Ove žene svakako imaju veoma veliku vjerojatnost kasnijeg obolijevanja od bilo koja druga dva oblika ove bolesti. Bez obzira o kojoj se vrsti dijabetesa radi, tijekom trudnoće prima se isključivo inzulin, dok su tablete dopuštene samo izvan gestacijskog razdoblja. 

Pod visokim rizikom za obolijevanje od šećerne bolesti, osim žena s gestacijskim dijabetesom, su i žene koje su rodile djecu težu od 4 kg, žene s policističnim jajnicima, pretile osobe, pušači, slabo fizički aktivni, oni koji u obitelji imaju nekoga s poremećenim vrijednostima šećera, osobe s bolestima gušterače i drugi. Rizik obolijevanja bio je viši kod stanovnika Vojvodine u odnosu na druge regije iz našeg okruženja, a obolijevanje raste s uzrastom i najveći broj oboljelih dijagnosticira se u uzrastu 65-69 godina.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu je 2005. godine bilo 194 milijuna osoba s dijabetesom, dok ih je 1995. godine bilo oko 135 milijuna. Očekuje se da ovaj broj do 2025. godine naraste na oko 333 milijuna. Ovaj porast očekuje se zbog starenja populacije, preobilne prehrane, pretilosti i sedanternog načina života. Porast u razvijenim zemljama bit će oko 41 posto, dok se u zemljama u razvoju očekuje porast od oko 170 posto.  Na osnovi epidemioloških studija procjenjuje se kako će u Europi do 2010. godine broj pacijenata s dijabetesom iznositi čak 6 milijuna. Procjenjuje se kako u Srbiji od šećerne bolesti boluje najmanje 500.000 osoba ili 6,7 posto populacije. Pritom, smatra se kako u svijetu najmanje polovica osoba s dijabetesom tipa 2 nema postavljenu dijagnozu i ne zna za svoju bolest. Na godišnjoj razini u našoj zemlji od ove bolesti umire oko 2500 pacijenata. Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije dijabetes je četvrti vodeći uzrok smrti, a svake godine više od 3 milijuna ljudi umre u svijetu od dijabetesa ili uzroka smrti koji je u svezi s dijabetesom.

Osnovni simptomi šećerne bolesti su pojačana žeđ, pojačano mokrenje, uz noćno mokrenje i gubitak tjelesne težine uz normalno uzimanje hrane. Ovi simptomi se najčešće javljaju kao prvi znak ove bolesti, dok u kasnijim fazama bolesti mogu biti znak lošeg liječenja ili pogoršanja šećerne bolesti. Kada imate ove simptome, ne oklijevajte, odmah se javite liječniku kako bi se uradile potrebne pretrage. Liječenje započeto na vrijeme sprečava pojavu komplikacija šećerne bolesti, koje otežavaju život oboljelima i dovode do pojave invaliditeta. O ovim komplikacijama nešto više u idućem broju.