Arhiv tekstova

Neke vrste bundeva ubrajaju se u najstarije kulture na svijetu. Mnogobrojni arheološki nalazi u Peruu i Meksiku svjedoče o tome da su ih stari američki narodi poznavali već prije 4000 godina. Veliko genetsko bogatstvo bundeva omogućava raznovrsne oblike njihovog korištenja, a zbog široke prilagodljivosti klimatskim uvjetima one su rasprostranjene po cijelom svijetu. U rod bundeva ubraja se više uzgojnih i divljih vrsta. Najpoznatije su: obična bundeva, tikva, muskatna tikva i smokvolisna tikva. 

U posljednjih nekoliko godina bundeva »golica« sve je traženija, prije svega zbog proizvodnje vrlo kvalitetna ulja od njezinih sjemenki. Sjemenke su vrlo tražene i u pekarskoj industriji u kojoj se često rabe kao dodatak različitim vrstama kruha, a omiljene su i ljubiteljima grickanja. 

Proizvodnja nije zahtjevna, iziskuje minimalna ulaganja, a s obzirom na tlo i klimu idealna je za ravničarsko podneblje. Navedeni razlozi potakli su i sestre Jadranku Šimić i Nadu Šarčević na uzgoj bundeve »golice«, u čemu sada imaju već višegodišnje iskustvo.

Naime, ova relativno nova proiz-vodna kultura u Vojvodini pojavila se prije četiri godine i na njivama obitelji Šarčević. Sestre Jadranka i Nada odlučile su na svom imanju u Starom Žedniku, osim pšenice, kukuruza i suncokreta, zasaditi i bundeve na površini od jednog jutra. Zainteresiranost za proizvodnju bundevinih sjemenki nastala je, kažu, na temelju prenesenih iskustava od rođaka, koji su se već okušali u uzgoju ove vrste bundeve.

»Ovaj je kraj pogodan za proizvodnju sjemenki, jer bundeva nije zahtjevna za uzgoj i daje dobar prinos. Osim toga, ne moramo brinuti o plasmanu, jer smo sklopili ugovor s poduzećem ‚Agroseed‘, kojemu uvijek prodamo svu količinu sjemenki«, objašnjava Jadranka dodajući, da je zadovoljna i otkup-nom cijenom, što je, na koncu, i najbitnija stavka isplativosti svake proizvodnje.

UVJETI ZA UZGOJ BUNDE-VE: Bundeve vrlo dobro uspijevaju na humusnom, pješčano-ilovastom tlu, uz dosta vlage, topline i svjetlosti. Za optimalne uvjete rasta i razvoja bundeve potrebno je osigurati dobru i pravodobnu predsjetvenu obradu tla, ističu Jadranka i Nada. »Obrada tla počinje već u jesen s dubokim oranjem uz zaoravanje stajnjaka i gnojiva, a dopunsku obradu tla treba obaviti još u proljeće«, kaže Nada navodeći, kako mijenjaju slamu za stajnjak, te tako uspijevaju smanjiti troškove obrade zemljišta.

One ne primjenjuju pesticide za suzbijanje korova, nego se indirektnim mjerama bore protiv korova, a to je plodored i okopavanje, odnosno, nikada ne sade bundevu na istu njivu što, kažu, daje dobre rezultate i zemljište ostaje nezagađeno.

OD SJEMENA DO UKUSNIH SJEMENKI: Sjetvu je nužno obaviti od 20. travnja do 10. svibnja, kada nema opasnosti od kasnoproljetnih mrazeva. Vrijeme sjetve značajno utječe ne samo na količinu, nego i na kakvoću uzgojenih bundeva, odnosno sjemenki golica. Uporaba kvalitetnog sjemena s brzim porastom, koje, kažu, nabavljaju u »Agroseedu«, također je vrlo bitna.

Strojna sjetva sjemenki bundeve olakšava kasnije njegu usjeva, odnosno okopavanje i prihranu, sve dok listovi biljke ne prekriju međuredni prostor. 

Za proizvodnju bundevinih sjemenki koristi se klasična mehanizacija u ratarstvu – traktor, plug, drljača, prikolica i sl. 

Dozrijevanje bundeve ovisi o datumu i gustoći sjetve, vremenskim uvjetima u početnoj fazi rasta, o početku cvatnje, stupnju obrađenosti tla, te o njezi biljke. Bundeve su zrele i ubiru se u jesen, potkraj rujna i u listopadu, kada listovi požute, a plodovi dobiju narančasto-žutu boju. Postoje također i namjenski strojevi za ubiranje i doradu sjemenki, čija je nabava opravdana ukoliko se bundeve sade na površini od 40-50 ha.

Prema Jadrankinim riječima, stroj za ubiranje plodova postoji samo u Horgošu, te su visoki troškovi njegova najma. »Ubiranje bundeva i odvajanje sjemenki riješile smo na ekonomičniji način. Pozovemo nekoliko ljudi iz sela, ubrane plodove skupimo na sredinu njive, posjedamo na stolčiće i na licu mjesta vadimo sjemenke iz bundeva«, pojašnjava Jadranka.

Iako ne treba umanjiti ulogu moderne tehnologije, strojeva i zaštitnih sredstava, u dosadašnjoj praksi Nada i Jadranka uvjerile su se da ručno, dakle motikom, okopane stabljike tikvi rezultiraju sasvim zadovoljavajućim, zdravim plodovima. 

Zreli plod bundeve teži prosječno između 3-4 kg, međutim, kako kažu, njezina veličina i težina nije mjerilo količine sjemenki. Meso bundeva praktično je neiskoristivo, te ga, nakon odstranjivanja sjemenki, ostavljaju na njivi, izuzev povremene uporabe za prehranu životinja. 

»Nakon odvajanja, sjemenke je potrebno oprati čistom vodom kako bi u što većoj mjeri odstranili površinsku sluz i veći dio primjesa, koje tijekom sušenja stvaraju određene probleme. Pri pranju dobre sjemenke potonu u vodi i na taj se način odvajaju od onih lošije kvalitetete«, kaže Jadranka. 

Poslije pranja sjemenke je neophodno što prije podvrgnuti procesu sušenja, tijekom kojeg temperatura sjemenki ne bi trebala prelaziti 50°C. Jadranka i Nada poslužile su se dovitljivošću i napravile, kako kažu, improviziranu sušaru. Povrh termo-peći načinile su nekoliko žičanih polica, na kojima se sjemenke lako suše, jer toplina brzo dopire do njih.

KVALITETNO BUNDEVINO ULJE: S obzirom na suvremene trendove u modernoj ljudskoj prehrani, vrlo je izražen interes i potražnja za kvalitetnim nerafiniranim bundevinim uljem. Nada i Jadranka su sjemenke bundeva prodavale prošle godine poduzeću »Agroseed«, po cijeni od 210 din/kg. Sjemenke su svoj put nastavile do proizvođača ulja, za kojim je potražnja na tržištu neograničena, a osim prehrambenih, to ulje ima i brojna ljekovita svojstva, pa ga mnogi svrstavaju uz bok dalmatinskom maslinovom ulju.

Ulje se obično proizvodi u dvije varijante – od nepečenih ili od pečenih sjemenki bundeve. 

Bundevina sjemenka – golica zauzima svega 3-4 posto od ukupne mase ploda bundeve, a kada se sjemenke nakon ubiranja operu i osuše te pročiste taj odnos se kreće između 1,5-2 posto.  Prosječan prinos osušenih sjemenki kreće se između 800-900 kg, odnosno oko 35-40 tona plodova po hektaru. Za jednu litru bundevinog ulja potrebno je oko 2,5 kg osušenih sjemenki. Tako se od ubranih i osušenih sjemenki golice s površine od jednog hektara može dobiti oko 350 litara čistog bundevinog ulja. 

»Kod nas ulje od bundeve proiz-vodi »Suncokret« iz Hajdukova, a vjerojatno ima i drugih proizvođača«, kaže Jadranka dodajući, kako je u Banatu veća zastupljenost uzgoja, a tako i proizvodnje ulja od ove biljne kulture.

PRIHODI: Uzgoj bundeva u novije vrijeme postaje sve popularniji u zemljama u okruženju. Osobito se ističu Austrija i Slovenija, gdje je bundeva jedna je od najzastupljenijih poljodjelskih kultura.

Razlog tomu je visoka ekonomska i ekološka opravdanost, te osim prehrambene industrije, sve veća zastupljenost i u farmaceutskoj i kemijskoj industriji zapadnoeuropskih zemalja. 

Uzgojem i plasmanom bundevinih sjemenki značajno se može utjecati na povećanje prihoda obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, čime se osjetno može poboljšati životni standard u poljoprivrednim područjima gdje je poljoprivreda glavni posao i izvor prihoda. 

Nada i Jadranka su u mirovini i svoje slobodno vrijeme provode na salašu, baveći se poljodjelstvom, iako se samo od toga, kažu, teško može živjeti. Međutim, kao dugogodišnji proizvođači kukuruza i pšenice, dodaju kako je proizvodnja bundevinih sjemenki na istoj površini puno isplativija. »Pretprošle godine smo imale vrlo dobar urod. Prodajom 440 kg suhih sjemenki proizvedenih na jednom jutru, ostvarile smo prihod od oko 90.000,00 din.«, naglašava Jadranka, iako je, kaže, ove godine urod bio slabiji.

LJEKOVITA SVOJSTVA: U većini europskih zemalja (Austrija, Njemačka, Švicarska i dr.), a zadnjih godina i kod nas, kako u prodavnicama zdrave hrane tako i u velikim lancima samoposluga, prodaju se preparati na bazi bundevinih sjemenki kao pomoćno ljekovito sredstvo. Ulje i sjemenke značajno su bogati bjelančevinama, ugljikohidratima i mineralima.

Sjemenke bundeve preporučuju se kod redukcijskih dijeta, a vrlo povoljno djeluju i na crijevnu floru, kao i kod bolesti prostate, reumatskih tegoba, upale mokraćnih putova, upale bubrega i žuči.

Osim toga, zanimljivo je istaknuti i uporabu cvjetova bundeve, koji se, posebno u Italiji, serviraju kao delicija u obliku salate, te dodaju juhama i umacima. 

Što dodati, osim pretpostavke, da bi dobro organizirana proizvodnja i prerada sjemenki bundeve mogla biti važan izvozni proizvod na zahtjevnom zapadnoeuropskom tržištu. 

Marija Matković