Arhiv tekstova

Prošloga je vikenda u Osijeku, u reprezentativnoj dvorani Hrvatske gospodarske komore-županijske komore Osijek, održan 16. znanstveni skup »Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu« u organizaciji Njemačke narodnosne zajednice-Zemaljske udruge Podunavskih Švaba Hrvatske, na temu: Osobe, obitelji, sudbine uz sudjelovanje tridesetak znanstvenika, povjesničara, književnika, publicista iz čitave Hrvatske.

»Sve je započelo još prije 16 godina, baš ovdje u Osijeku, gdje je i najveća koncentracija naše manjinske zajednice i sve ove godine nastojali smo doći do utemeljenih odgovora koliko smo ostavili traga na ovim prostorima i godi nam da se hrvatski povjesničari i drugi znanstvenici bave našom narodnosnom zajednicom i zadnjih godina već se radi na znanstvenom priznavanju ovoga našega skupa i zbornika, koji više i nije puki zbir predočenih radova već polako prerasta u godišnjak, znanstveni časopis koji će naći svoje čitatelje ne samo u redovima naše manjinske zajednice već i znatno šire«, rekao nam je tajnik udruge Vladimir Ham.

Prigodom otvorenja skupa, svi su govornici složili, Dražen Kušan, Nikola Mak, Zorislav Šenberger da je dobro da ovaj znanstveni skup baca novo svjetlo na ukupne njemačko-hrvatske odnose i kroz čitavu povijest, jer ne tako davno svi smo na ovim prostorima živjeli u zajedničkoj državi, i pridonosi otklanjanju germanofobije koja se temelji na posljednjih 70.-tak godina povijesti što se želi svesti na krilaticu »Drang nach Osten«, no činjenično je stanje puno drukčije, jer ne radi se niti o kakvoj okupaciji ili prisilnom naseljavanju, već jednostavno o razmještaju stanovništva unutar jedne države, posebice u vrijeme Marije Terezije.

U dva dana za govornicom se smjenjivalo  30.-tak sudionika  Dr. Marija Karbić s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu govorila je o plemićkoj obitelji Herman iz Lackovića, dr. Zlata Živaković-Kerže s Hrvatskog instituta za povijest-Podružnica za povijest Slavonije, Baranje i Srijema u Slavonskom Brodu govorila je o značenju Josipa Knoblocha za uređenje slivnog područja Vuke, dr. Mira Kolar-Dimitrijević o zagrebačkim gradonačelnicima njemačkog podrijetla u 19. i 20. stoljeću i da ne nabrajam.

Izvršna direktorica Njemačke narodnosne zajednice u Osijeku, Renata Trišler, predstavila je ovogodišnji Jahrbuch, 15. po redu, koji polako ali sigurno mijenja ruho i od pukoga Zbornika radova sa znanstvenog skupa prerasta u znanstveni časopis, naravno uz potporu Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske i uz nesebičnu pomoć Kulturne zaklade Podunavskih Švaba Savezne države Baden-Würtemberg iz Stuttgarta. »Na 320 stranica preglednoga teksta možete pratiti o čemu smo govorili na prošlogodišnjem savjetovanju. No vjerujem da će Vam se novi Godišnjak dopasti«, rekla je Renata Trišler.

Slavko  Žebić