Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Probleme treba rješavati

Od prošle godine u Gimnaziji »Svetozar Marković« postoji mogućnost pohađanja nastave na hrvatskom jeziku, te sada postoje dva razreda. U drugom razredu je bilo upisano 15 učenica, a ove školske godine upisala se još jedna djevojka, te ih ima 16. U prvoj godini u prvom polugodištu one su pohađale nastavu u Filološkoj gimnaziji »Kostolany Deszo«, da bi od drugog polugodišta prešle u svoju matičnu zgradu. 
Ove školske 2008./09. godine u hrvatski je odjel upisano 27 učenika, a sada ih u razredu ima 26. Kraj prvog tromjesečja je iza nas, a evo što su njihove razrednice rekle za naš list: 
SREDNJA ŠKOLA: »Sada u našem razredu ima 16 djevojaka, koje sam poznavala još od prve godine, iako sam tek od početka ove školske godine izabrana biti im razrednicom. One su u prvoj godini imale tešku zadaću, jer su u početku bile u drugoj školskoj zgradi, točnije u Filološkoj gimnaziji. I tada sam im predavala, pa smo već onda uspostavile dobar kontakt. Meni je zadovoljstvo što sam im razrednica i što imaju osobu na koju mogu računati, jer su im u prvoj godini promijenili 5 razrednih starješina. Po tom pitanju nisu imale oslonac. Kao i u svakom odjelu, i kod nas ima tekućih, rješivih problema, ali nema nikakvih bitnih. Što se tiče ocjena i učenja, to je njihova osobna zasluga, no mogu reći samo kako to uvijek može bolje. Jako je bitno to što su one sada u svojoj matičnoj zgradi i tu su sa svojim vršnjacima, a viđaju se svakodnevno i s profesorima koji im predaju. Mislim kako im je lakše sad nego u prvom razredu, jer poznaju sredinu i profesore. Većinu profesora poznaju od prošle godine, te znaju što traže i koliko se trebaju pripremati, a također moram reći kako su i profesori zadovoljni njihovom disciplinom na satu«, kaže Željka Kovač, razrednica II. f odjela, koji pohađaju učenice na hrvatskom jeziku.      
U prvom razredu subotičke Gimnazije »Svetozar Marković« u hrvatskom odjelu ima 26 učenika, koji su se, po riječima njihove razrednice, lijepo uklopili i polako se privikavaju na školu, obveze i jedni na druge. Kako kaže i njihova razrednica, prvo polugodište je mjera i potreba za navikavanje na novu sredinu, no već sada na kraju prvog tromjesečja oni su se privikli na novu okolicu i na profesore. »Jedan učenik se sada ispisao iz škole i prešao u drugu školu, ali to je sasvim normalno, jer gimnazija je zahtjevna i traži puno rada i upornosti. Normalno je da nisu svi spremni za učenje i rad. Ovdje se puno traži i radi, a to je i njihova zadaća – učiti i raditi, te se boriti svojim zalaganjem. U prvom polugodištu se uvijek napravi pregled, jer tada i učenici sami vide koji profesor što traži i oni koji misle da neće moći nastaviti ovim tempom, uglavnom se prepišu u drugu školu. Mogu reći kako se dobro slažu, a tome svakako pridonose i prijašnja poznanstva. Učenika imamo iz više škola i iz okolnih mjesta, ali svi su se lijepo uklopili«, kaže Lidija Crnković, razrednica I. f odjela.  
OSNOVNE ŠKOLE: U pojedinim osnovnim školama u Subotici, pokraj hrvatskih odjela, postoji i mogućnost izučavanja predmeta hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Ravnatelji škola u dogovoru s nastavnicima i učiteljima ovaj su izborni predmet trebali ponuditi roditeljima, koji su trebali donijeti odluku hoće li njihovo dijete pohađati sate ovog predmeta. To je trebalo biti u rujnu, no, do nekih roditelja ova mogućnost nije niti stigla. Pitanje je – u čemu je problem i što se događa? Po zakonu, za izborni predmet u školama mora postojati broj od 15 učenika koji će pohađati nastavu, a potrebno je i osigurati kadar. Još jedan problem koji postoji je taj, što za izborni predmet, koji nema dovoljan fond sati, nastavnik koji bi držao ovaj predmet ne može biti vanjski suradnik, nego uposlenik u školi. Ovaj problem također nije riješen, jer još uvijek nemamo donesenu platformu za obrazovanje. Iako postoje problemi, u nekim se školama ovaj predmet uredno izučava, pa čak i u manjim skupinama. Tu se postavlja pitanje – zašto to nije tako u svim školama? Osobito u onima u kojima ne postoji mogućnost za pohađanje nastave na hrvatskom jeziku. U školama u kojima postoje hrvatski odjeli, kako kažu ravnatelji škola, postoji mali broj zainteresiranih za ovaj predmet, jer oni koji su željeli nastavu na hrvatskom jeziku – u hrvatskim su odjelima.    
»U OŠ ‘Sveti Sava’ do sada je postojala mogućnost izučavanja ovog predmeta, no otkako postoje hrvatski odjeli broj se znatno smanjio te se ove godine nije prijavio dovoljan broj učenika kako bi izučavali ovaj predmet«, kaže ravnateljica Tatjana Bunčić. 
Prema riječima ravnateljice OŠ »Vladimir Nazor« iz Đurđina Ljiljane Dulić, predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture redovito se izučava, te ove godine postoje dvije skupine, 12 učenika u nižim razredima i 11 u višim. U OŠ »Ivan Milutinović«, po riječima ravnatelja škole Ivana Stipića, mali je broj zainteresiranih za ovaj predmet, te hrvatski jezik izučavaju u okviru sekcije. No, da podsjetimo kako u ovoj školi postoje hrvatski odjeli, kao i u OŠ »Matko Vuković«, gdje se javlja isti problem. U ovoj školi postoje hrvatski odjeli od 1. do 8. razreda, te je mali broj zainteresiranih za ovaj predmet (3 učenika), dok u OŠ »Pionir« u Starom Žedniku ove godine nije niti ponuđena mogućnost jer nemaju osiguran kadar, prošle godine nisu imali niti dovoljan broj zainteresiranih, a kako smo saznali, nemaju ni podršku zajednice.  
U Somboru za sada nema otvoren odjel na hrvatskom jeziku, ali postoji interes te se organiziraju sati iz predmeta hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. U OŠ »Bratstvo-jedinstvo« u Somboru treću godinu zaredom postoji mogućnost izučavanja ovoga predmeta, te ga ove godine pohađa šest učenika, a predmet predaje nastavnica Monika Vekonj. 
Po pitanju ovoga predmeta očigledno postoje problemi koji bi se morali riješiti. Kada bi sve bilo bolje organizirano i pripremljeno, sigurno bi postojalo i veće zanimanje za ovaj predmet, no, o tome bi trebalo brinuti Hrvatsko nacionalno vijeće i općenito hrvatska zajednica. 
Ž. V. 
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika