Arhiv tekstova

Skupština Grada Subotice usvojila je inicijativu da se mađarski i hrvatski jezik u osnovnim školama izučavaju kao izborni predmeti. Prema odluci, ti predmeti neće biti obvezni, ali će, ako ih izaberu, učenici imati obvezu pohađati ih u predviđenom nastavnom ciklusu. Inicijativa će biti proslijeđena mjerodavnim republičkim i pokrajinskim tijelima. Za ovu je odluku glasovalo 45 od ukupno 56 nazočnih vijećnika Skupštine Grada, na sjednici održanoj 6. studenoga.

Prije nego što je inicijativa usvojena, prethodila joj je živa rasprava. Inicijativu je najprije obrazložio zamjenik gradonačelnika Pero Horvacki:

»Svi učenici koji pohađaju nastavu na nekom od manjinskih jezika, obvezni su učiti srpski jezik. Ranijih godina mađarski jezik je njegovan u odjelima na srpskom i hrvatskom jeziku, a u međuvremenu se izmijenio zakon. Normalno bi bilo da se pokraj mađarskog, ponudi i hrvatski jezik kao izborni predmet, i to u odjelima u kojima se nastava ne odvija na hrvatskom jeziku. Radi se prvenstveno o načelu ravnopravnosti svih jezika koji su u službenoj uporabi u našem gradu, bez obzira na broj učenika koji će ih izučavati«, rekao je Horvacki. 

Prijedlogu se usprotivio vijećnik SRS-a Gojko Radić, koji je rekao kako je »nelogično da se hrvatski jezik smatra jezikom sredine, budući da od oko 150 tisuća stanovnika u Subotici, Hrvata ima oko 16 tisuća«. Radić je zapitao i kako je moguće da u jednoj sredini postoje dva jezika društvene sredine, na što je Horvacki odgovorio kako je riječ o službenim jezicima u Subotici, a to su srpski, mađarski i hrvatski, što znači da su oni i jezici sredine.

»Riječ je o mogućnosti izbora izbornog predmeta kojeg nitko nikom ne nameće«, dodao je Horvacki. »To je samo stvaranje mogućnosti i izraz dobre volje.« 

Inicijativu je podržao i vijećnik koalicije Za europsku Suboticu Darko Antelj, koji je rekao:

»Moja djeca su iz mješovitog braka i ja im neću braniti da izuče, nauče, i vide kakva je razlika između srpskog i hrvatskog jezika. Inzistirat ću da ona izučavaju i srpski i hrvatski i mađarski jezik, jer smo mi kao jedna velika obitelj, živimo zajedno stoljećima.« 

Protiv inicijative izjasnio se i Stevan Bakić iz Demokratske stranke Srbije, rekavši kako još nije sazrelo vrijeme da se hrvatski jezik uči u školama, te da mnogi ovaj prijedlog smatraju provokacijom: 

»Ovdje ima puno izbjeglica s područja Hrvatske i mnogi koji su čuli za ovaj prijedlog, smatraju ga jednom vrstom provokacije. Mislim da još nije vrijeme da se hrvatski jezik ovdje uvede kao izborni. Treba malo pričekati, jer su mnogi od njih izgubili svoje voljene na tom području, i treba malo obratiti pažnju i na njih«, rekao je Bakić, na što je Antelj odgovorio da je i njegova obitelj izgubila najdraže u ratovima na prostorima bivše Jugoslavije, ali da to ne može biti razlogom da se izučavanje hrvatskog ili mađarskog jezika, kao jezika sredine, smatra provokacijom. 

Z. P.