Arhiv tekstova

Još nas samo nekoliko dana dijeli od tužne, 17. obljetnice stradanja Vukovara i 10. obljetnice kako se Vukovar vratio kući i ustanovio Dan sjećanja na žrtvu Vukovara. Vukovar, grad heroj, samo tjedan dana prije, proslavlja blagdan Svetog Martina i dan svoje županije, uzdignute glave i ponosan na teške dane, kada je tu, na prostranoj i plodnoj srijemskoj ravnici koju zapljuskuju valovi moćnoga Dunava, branjena i obranjena Hrvatska, pa slogan ovogodišnjeg obilježavanja Dana sjećanja »Vukovar je Lijepa naša, Vukovar je moja Hrvatska« odlično pristaje i ovoj manifestaciji i ovom značajnom nadnevku

»Počeli smo s obilježavanjem još 7. studenoga znanstveno-stručnim skupom o Domovinskom ratu«, kaže nam gradonačelnica Vukovara Zdenka Buljan i dodaje: »i nastavljamo svih ovih dana, a trajat će sve do 20. studenoga, i u tih nekoliko tjedana bit će objedinjene i oživotvorene sve ideje kulturnih i drugih institucija, no meni, osobno, najljepši i najdirljiviji su sadržaji udruga proisteklih iz Domovinskoga rata, i, naravno, program samoga Dana sjećanja, 18. studenoga, kada ćemo se ponovno okupiti u dvorištu vukovarske bolnice, odakle će vukovarskim ulicama krenuti kolona sjećanja u kojoj očekujemo više od 20 tisuća sudionika - Vukovaraca i svih Srijemaca, Slavonaca i Baranjaca, ali i iz svih krajeva Lijepe naše, koji dolaze odati počast braniteljima i reći hvala Vukovaru. Oko podneva, na memorijalnom ćemo groblju položiti vijence i zapaliti svijeće, a u 13 sati svečanu će euharistiju prikazati nadbiskup i metropolit đakovačko-osječki mons. dr. Marin Srakić. Navečer, u 18 sati, prema ideji Željka Kovačića, krenut će Svjetlosna rijeka sjećanja – upalit ćemo svijeće i pustiti ih Dunavom prema Sotinu, a tu istu večer na tisuće će građana paliti svijeće uz rub prometnica u glavnim ulicama svojih gradova. Sutradan, odat ćemo počast žrtvama Borovog naselja, a 20. studenoga obići ćemo stratišta branitelja Vukovara - Velepromet i Ovčaru. Započet ćemo novinarsko-književnim susretom »Grad to ste Vi«, posvećenom Siniši Glavaševiću, legendarnom novinaru i ratnom izvjestitelju i svim nevinim žrtvama. Sve ovo činimo iz pijeteta prema svim poginulim i nestalim, samo Vukovar i naša županija tragaju i 17 godina poslije za još 474 nestale osobe, ali i zbog počinitelja zločina, da ih sustigne sankcioniranje, što do danas nije slučaj, jer to bi moglo osokoliti neke druge, koji bi se mogli drznuti ovako nešto ponoviti.«

POPUT FENIKSA: Vukovar danas, unatoč žrtvi izraženoj ljudskim životima i stradanjem gospodarstva, poduzetništva i infrastrukture, dočekuje uzdignuta čela ovaj povijesni datum, a gradonačelnica tvrdi da je to djelo marljivih i radinih Vukovaraca, ali i Vlade Republike Hrvatske, koja želi okajati žrtve Vukovara, pa je grad heroj protekloga desetljeća poput Feniksa izniknuo iz pepela. Obiteljske kuće obnovljene su u cijelosti, stanovi se žurno obnavljaju i trebat će za to još godina, dvije, obnavlja se gospodarstvo o čemu svjedoči sve manje neuposlenih Vukovaraca, obnovljena je infrastruktura, a sve se više ulaže u poduzetničke zone i Vukovar je sve poželjniji za strana ulaganja. 

»Ovo je grad zadovoljnih građana koji suživot grade na toleranciji, ovo je grad nobelovca Ružičke, ovo je grad naslonjen na najčuvenije arheološko nalazište Vučedol, ovaj je grad multikulturalni i multikonfesionalni, a manjinske zajednice grade suživot na opće zadovoljstvo i moram priznati da sam ponosna na svoje sugrađane«, naglasila je gradonačelnica Buljan.

Kako na blagdan Svetog Martina Vukovar i Vukovarsko-srijemska županija obilježavaju Dan županije, gotovo 500 uzvanika i gostiju okupilo se od ranoga jutra u Iloku, koji je bio domaćin ovogodišnjega slavlja. Položeni su vijenci žrtvama Domovinskog rata u parku u povijesnoj jezgri Iloka, a svetu je misu u crkvi sv. Ivana Kapistrana predvodio prvi nadbiskup đakovačko-osječki mons. dr. Marin Srakić. Potom je održana svečana sjednica Skupštine županije na kojoj su govorili predsjednik Mato Stojanović, župan Božo Galić i ministar regionalnog razvoja Petar Čobanković, a prikazan je polusatni dokumentarac o županiji, uradak Vinkovačke televizije. Dodjeljena su i priznanja županije, a među laureatima našli su se – književnik Vladimir Rem, pučki pjesnik Đuka Galović i glumac Goran Grgić.

SLIKA ŽUPANIJE: Župana Božu Galića zamolili smo da našim čitateljima dočara sliku Vukovarsko-srijemske županije: »Naša županija je u Domovinskom ratu pretrpjela najveće ratne štete u Republici Hrvatskoj, kako ljudske tako i materijalne. Znamo da je gotovo 50 posto njezina teritorija bilo okupirano i polovica stanovništva prognana.

Izravne ratne štete ukupno za Vukovarsko-srijemsku županiju iznose 4,3 milijarde eura, od čega 1,3 milijardi eura otpada na gospodarstvo. To su verificirane izravne ratne štete po svjetskim metodologijama.

Neizravne ratne štete su još daleko veće, jer izgubljenih deset godina, gubitak tržišta, prekid kontinuiteta proizvodnje i zaustavljeni razvoj, kao i uništene domicilne banke za sobom u stečaj su povukle brojna poduzeća, doveli su do sporog oporavka gospodarstva poslije ratnih razaranja.

No, najveće posljedice ratnih razaranja su izgubljeni ljudski životi, kojih se ovih dana sjećamo s dužnim pijetetom.

Još uvijek u Vukovarsko-srijemskoj županiji tragamo za 474 nestale osobe od ukupno 1067, koliko ih se traži u Republici Hrvatskoj. To je podatak koji nas najviše rastužuje.

Sva druga, materijalna razaranja, obnavljaju se ili su već obnovljena, ljudi su se vratili odavno iz progonstva, no 474 nestalih i nasilno odvedenih do dana današnjeg nije dostojno pokopano.

Pokazatelji govore da su u svim ključnim segmentima u gospodarstvu Vukovarsko-srijemske županije nastavljeni pozitivni trendovi i u 2007. godini, kao i u prvom polugodištu 2008. godine, a koji se očituju rastom svih ekonomskih i ostalih pokazatelja.

Kontinuirano raste broj zaposlenih te ukupan broj 30. lipnja 2008. godine iznosi 53.485 zaposlenih, što je povećanje za više od 3.000 zaposlenih ili 6,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Krajem 2007. godine registrirano je 17.411 nezaposlenih što je za 4,8 posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Pad nezaposlenih se nastavlja i u ovoj godini.

Odnos sa svim nacionalnim manjinama u Vukovarsko-srijemskoj županiji je dobar, pa tako i sa srpskom nacionalnom manjinom. Zajedno s njima dogovaramo i po potrebi rješavamo sva, eventualna otvorena pitanja, i u jednom otvorenom dijalogu uvijek do sada dolazili smo do rješenja kojima su svi zadovoljni.Ć

 SURADNJA S VOJVOĐANSKIM HRVATIMA: ĆZa suradnju s vojvođanskim Hrvatima Vukovarsko-srijemska županija uvijek je bila otvorena,  i siguran sam da će tako biti i ubuduće. Logično je da su Hrvati u Vojvodini i općenito u Republici Hrvatskoj naklonjeni svojoj matičnoj zemlji. A prvi kontakt sa svojom matičnom zemljom, u smislu suradnje, je upravo naša županija, jer smo najbliži, jer su nam običaji najsličniji, jer živimo u sličnom podneblju. I rekao bih da smo upućeni jedni na druge! 

Uvijek u svojim nastupima znam reći da nacionalne manjine s obiju strana granice trebaju biti most koji će nas spajati, a nikako razdvajati. To očekujem i kroz realizaciju projekata koje ćemo zajednički osmisliti. Od Hrvata u Vojvodini, s jedne strane, ali i Srba u Vukovarsko-srijemskoj županiji s druge strane, očekujem da upravo oni budu glavni zagovornici što brže i učinkovitije provedbe svih zacrtanih oblika suradnje.

Što se tiče same potpore vojvođanskim Hrvatima od strane Vukovarsko-srijemske županije ona će se nastaviti i dalje gdje god je to moguće. Planovi za budućnost su, svakako, svu do sada uspostavljenu suradnju, koja je dobra, učiniti još boljom, kroz razna povezivanja, kako kulturna i prosvjetna, tako i gospodarska, jasno u onome dijelu na kojega može utjecati lokalna, regionalna vlast«, rekao je župan Božo Galić

Vijenac je položilo i izaslanstvo HNV-a, Branko Horvat, generalna konzulica Ljerka Alajbeg i zastupnik u Skupštini Srbije Petar Kuntić, a predsjednika HNV-a Branka Horvata pitamo o suradnji s institucijama u matičnoj domovini: »Ovo je tradicija koju mi poštujemo godinama unazad i uvijek se radujemo kada možemo doći u matičnu domovinu. S Vukovarom i Osijekom, ali i s drugim hrvatskim županijama mi imamo vrlo dobre odnose, a obljetnice i proslave uvijek su dobre prigode za protokolarni posjet, mada, istini za volju, mi više volimo radne skupove, kada je riječ o gospodarstvu, poduzetništvu, školstvu, jer tu onda možemo nešto i konkretno dogovoriti. Što se tiče stanja na sjeveru Bačke, ima tu ‘tušta lipoga’, a ono što nas trenutno zaokuplja je rasprava o Zakonu o nacionalnim vijećima i nadamo se da će sve biti gotovo do konca godine, da će početkom iduće Zakon biti donijet i da ćemo sukladno tomu izbore moći obaviti do polovice iduće godine, a to nam je, doista, važno.«

 Slavko  Žebić