Arhiv tekstova

Svakodnevno čujemo trgovce koji prodaju povrće »na veliko«  uzvikujući: »Krompira, kupusa, luka, kupite ljudi – još malo pa nestalo!«.  I u svakodnevnome govoru često čujemo oblik krompir za omiljenu gomoljastu biljku.  Krumpir, latinskoga naziva Solanum tuberosum,  je jednogodišnja biljka, koja svojim ukusnim gomoljima obogaćuje našu prehranu i danas je jedna od najraširenijih namirnica na svijetu. Porijeklom je s južnoameričkih Anda, a u Europu je stigla sredinom 16. stoljeća  iz Čilea i Perua. 

Hrvatski  naziv krumpir nastao je od njemačke riječi Grundbirne što u prijevodu znači zemljana kruška. Stoga je za pretpostaviti da su njemački useljenici donijeli krumpir sa sobom u Slavoniju i Vojvodinu te ga tako uveli na naša područja. Njemačka Grundbirne u hrvatskome  je jeziku dobilo oblik krumpir.  Izvorni samoglasnik u sačuvao se u korijenu riječi. Oblik krompir koji umjesto izvornoga u ima samoglasnik o razvio se kasnije. Hrvatski se jezikoslovci ne slažu oko mnogočega, no složni su u tome da izvorni oblici i riječi imaju prednost te je riječ krumpir postala dijelom jezične norme, a prihvaćena je i u praksi.