Arhiv tekstova

Državna tajnica Ministarstva kulture Republike Hrvatske Nina Obuljan početkom je listopada boravila je u Pečuhu. Domaćin joj je bio državni tajnik Ministarstva obrazovanja i kulture Republike Mađarske, glavni Vladin koordinator programa »Pečuh – europska prijestolnica kulture 2010. godine« Ferenc Csák.

Razgovori su vođeni u poglavarstvu grada Pečuha. Razgovaralo se o zajedničkoj sjednici dviju vlada koja će početkom studenoga biti održana u Pečuhu i o njenim pripremama, odnosno o potpisivanju sporazuma o zajedničkoj suradnji u sklopu programa »Pečuh – europska prijestolnica kulture 2010. godine«. Govorilo se o hrvatskoj kulturnoj ponudi u tim programima. Sporazum će potpisati nadležni ministri prilikom prvoga skorašnjeg susreta. U Domu civilnih zajednica održan je okrugli stol koji je imao za temu: Mogućnosti hrvatsko-mađarske kulturne suradnje glede projekta »Pečuh – europska prijestolnica kulture 2010. godine«...

OBNAVLJANJE I PROŠI-RENJE KAZALIŠTA: Na kraju dana dvoje državnih tajnika posjetilo je Hrvatsko kazalište, gdje ih je ravnatelj upoznao s planovima proširenja zgrade u sklopu projekta »Pečuh – europska prijestolnica kulture 2010. godine« na što je državni tajnik Csák najavio kako ćemo 2010. zasigurno imati obnovljeno i prošireno Hrvatsko kazalište u čiju je izgradnju potrebno uložiti 250 milijuna forinti. Taj novac ne bi trebao biti problem u svoti od 3,6 milijardi forinti koliko je država namijenila gradu Pečuhu za potrebe uspješnog ostvarenja spomenutoga projekta.

Mađarska strana je od državne tajnice Obuljan molila zajedničku suradnju s hrvatskom stranom na promidžbi programa »Pečuh – europska prijestolnica kulture 2010. godine« i korištenje logoa. Obuljan je naglasila kako Hrvatsku raduje što je Pečuh nositelj naslova europske prijestolnice kulture toliko, kao da je taj naslov dobio jedan hrvatski grad, jer u Pečuhu živi velik broj Hrvata, koji su svojom stoljetnom nazočnošću oblikovali i sliku grada i pridonijeli njegovu kulturnom bogatstvu. Naglasila je kako su dosada uspješne prijestolnice bile i ostale oni gradovi koji su uspjeli otvoriti prostor novomu kulturnom životu i temeljima suradnje, zato će hrvatska strana i intelektualno, ali i financijski zacijelo pomoći ostvarenju programa. 

VAŽNOST PLANIRANOG LOBIRANJA: Premda o tome razgovaramo i nadamo se već dvije godine, sve je više izvjesno kako će Hrvati u Mađarskoj, Hrvati u Pečuhu te grad Pečuh 2010. godine, negdje u njezinoj drugoj polovici dobiti na korištenje obnovljenu i proširenu zgradu Hrvatskog kazališta s velikom natkrivenom ljetnom pozornicom, gledalištem, modernim scenskim prostorima i popratnim tehničkim uvjetima za nesmetan rad. Plod je to nastojanja i lobiranja u prvom redu ravnatelja Hrvatskog kazališta Antuna Vidakovića, vjerojatno započetima u danima kada je do njega stigla vijest kako je Pečuh dobio naslov »Europske prijestolnice kulture 2010. godine« ili možda još u godinama koje su prethodile tom događaju. Pomoću grada Zagreba prije gotovo dvije godine kupljena je nekretnina u susjedstvu sadašnjega zdanja, počela je izrada nacrta i planova, nabavljanje dozvola, telefoniranja i lobiranja u mađarskim i hrvatskim krugovima koja su, bar po riječima državnog tajnika Csáka, urodila plodom. Jer za razvoj Hrvatskog kazališta stvoreni su svi preduvjeti, a svota od 250 milijuna forinti, koja je potrebna za provedbu projekta u programima 2010. godine, i ne bi trebala biti nepremostiv problem. Sve smo bliže završetku projekta, a sam Vidaković spreman je uzeti lopatu u ruke i započeti prve radove. U tom kontekstu i predsjednik pečuške Hrvatske samouprave Ivica Đurok naglasio je kako je prioritet tamošnje hrvatske zajednice završetak obnove Hrvatskog kazališta, koje je danas već pravo kulturno središte Hrvata u Mađarskoj, i koje je svojim postojanjem i dosadašnjim djelovanjem pokazalo - što je to integracija u istaknute društvene sfere. Integracija lijevo ili desno, moram se složiti s profesorom Barićem kako je krajnje vrijeme da pojam integracije (bar u političkoj terminologiji) zamijenimo autonomijom kada govorimo i o Hrvatima u Mađarskoj, kao što mađarska država govori kada govori o Mađarima izvan Mađarske, jer inače nepotrebno pokazujemo svoje frustracije. Ono što je najvažnije, bar iz moga kuta gledanja, to je obnovljeno Hrvatsko kazalište koje u planovima kulturne autonomije Hrvata u Mađarskoj perspektivno treba zauzeti istaknutu ulogu kao sastavni dio institucionalne baze hrvatske zajednice i dati daljnji poticaj njezinu širenju. Naravno, ako se osiguraju državna jamstva za njegovo djelovanje. A zašto ne bi? Hrvatsko je kazalište danas u vlasništvu grada Pečuha koji financira 40 posto njegovih proračunskih okvira, a ostala sredstva se dobivaju iz državnih fondova namijenjenih djelatnosti kazališta, i to putem natječaja koji se mjerodavnom ministarstvu upućuje svake godine. Odlučnost državnog tajnika Csáka pomalo je zatekla i dogradonačelnika Gondu, ali je jedno sigurno: ni te odlučnosti ne bi bilo da Antun Vidaković sa svojim suradnicima nije napravio predradnje koje se ne mogu, niti se žele ignorirati u kulturnoj šarolikosti programa »Pečuh – europska prijestolnica kulture 2010. godine«. Hrvatima će ostati kazalište za prvo stoljeće trećega tisućljeća, koje moramo znati popuniti hrvatskim sadržajima, a sve radi jačanja hrvatskoga jezika, nacionalne svijesti i samobitnosti...

Branka Pavić-Blažetin