Arhiv tekstova

U Novom Sadu je održana Međunarodna konferencija o izgradnji Paneuropskog naftovoda od Konstance do Trsta. Paneuropski naftovod je dužine 1400 kilometara, transportirat će naftu iz istočne zone Crnog mora prema europskom tržištu. »Crno zlato« trebalo bi se prevoziti od postojećih naftnih terminala kroz Rumunjsku, Srbiju, Hrvatsku i Sloveniju do Italije. Dužina trase naftovoda kroz Srbiju bit će oko 300 kilometara, a prema projektima i studijama izvodljivosti, koji su do sada rađeni, predviđeno je da koridor prolazi kroz Vojvodinu.

»Godišnji kapacitet naftovoda bit će između 60 i 90 milijuna tona, a procijenjeni troškovi iznose oko 3,5 milijarde dolara, dok će gradnja kroz Srbiju koštati oko 300 milijuna dolara. Točna trasa naftovoda kroz Srbiju još uvijek se ne zna, ali 70 posto trase bio bi već postojeći objekt s Jadranskog naftovoda Novi Sad-Omišalj, dok će se za oko preostalih 30 posto naknadno dogovoriti. Svakako ćemo uraditi i studiju o procjeni utjecaja na životni okoliš, jer vodimo računa o ekologiji«, rekla je glasnogovornica JP »Transnafta« Maja Lončar. »Transnafta« je poduzeće koje je zaduženo ovaj projekt realizirati kroz Srbiju.

U Republičkom odboru za zaštitu životnog okoliša kažu kako sve zemlje trebaju ovaj projekt sagledati s ekološke strane, a naročito kako će naftovod utjecati na okoliš. Izgradnjom naftovoda domaće će rafinerije imati veću sigurnost, jer će se stvoriti mogućnost snabdijevanja naftom iz dva smjera.

»Izgradnja naftovoda može biti pogubna, a i ne mora, po životni okoliš. Mi želimo znati koje su moguće posljedice i, ako ih ima, na vrijeme ih otkloniti. Cilj je kod ovako velikih projekata ne gledati samo ekonomsku dobit, nego i ekološku stranu priče«, objašnjava predsjednica Vojvođanske zelene inicijative Ruža Helać. 

Samo dogovaranje i lobiranje oko ovog projekta traje već četiri godine i sada se nalazi u fazi početka realizacije. Ukoliko sve bude teklo po planu naftovod bi počeo s radom 2011. godine.

SLOVENIJA SE PREMIŠLJA, ZAGREB ZA: Od svih zemalja koje su uključene u projekt izgradnje Paneuropskog naftovoda, jedino se Slovenija protivi, jer bi gradnja imala negativne posljedice za njen okoliš. Ovim projektom je zamišljeno naftu dopremati u  srednju i zapadnu Europu iz kaspijske regije, odnosno Azerbajdžana, Turkmenistana i Kazahstana. Prednost Paneuropskog naftovoda, osim toga što bi zemlje sudionice uštedjele 30 milijuna dolara na transportu, jest i to što bi on pozitivno utjecao na životni okoliš, jer se pretpostavlja da bi smanjio broj tankera koji plove Jadranskim morem, a samim tim i zagađenje.

S druge strane, nakon pet godina priprema, analiza i dogovora, prošle je godine u Zagrebu potpisana multilateralna deklaracija o Paneuropskom naftovodu Konstanca-Trst. Organizatori zagrebačkog skupa tada su ovaj projekt naslovili: »Jugoistočna Europa – energetski most između Rusije, Mediterana, kaspijske i blisko-istočne regije i Europske Unije«. 

POVIJEST PANEUROPSKOG NAFTOVODA: Potpisivanje ugovora između predstavnika Vlade Republike Hrvatske i USTDA agencije o izradi studije opravdanosti izgradnje naftovoda Konstanca-Omišalj-Trst obavljeno je  u kolovozu 2002. godine, a nakon mjesec dana je u  Bukureštu potpisan protokol između Hrvatske, Rumunjske i Srbije. U lipnju, godinu dana kasnije, na osnovi potpisanog protokola u Bukureštu formiran je Međudržavni komitet za praćenje realizacije projekta. U razdoblju 2003.-2006. godine, ovaj projekt je prolazio kroz različite faze. U tom razdoblju pojavljuju se ekološke nevladine udruge u Hrvatskoj i Sloveniji koje osporavaju projekt.

»Mi smo imali otpor i prema projektu ‘Družba-Adrija’, kojim su se trebale povezati luke u Krku s čuvenim naftovodom Družba. Glavni problem je bio što se u oba projekta koristi luka Omišalj kao eksportna luka gdje tankeri trebaju prije tankiranja nafte ispustiti prljave balastne vode iz svojih utroba u more. Rok trajanja naftovoda je oko 40 godina, ali iako je to dobar posao, trebaju biti pri gradnji poštovani ekološki standardi i što manje tankera u Jadranskom moru«, kaže Vjeran Piršić iz udruge »Ekokvarner«.

Na petom zasjedanju Međudržavnog komiteta, koje je održano u svibnju 2005. godine, došlo je do spomenutog odustajanja Slovenije, u proljeće iduće godine obavljeno je potpisivanje Memoranduma o razumijevanju u Trstu. 

Sve strane su saglasne da je izgradnja PEOPA dobar posao, ali samo ako se poštuju svi europski ekološki standardi.

S. I.