Arhiv tekstova

Program regionalne prekogranične suradnje Republike Srbije i Republike Hrvatske, financiran od Europske Unije, i formalno je započet prošlotjednom informativnom radionicom u Srijemskoj Mitrovici, na kojoj je preko stotinu zainteresiranih s obiju strana granice upoznalo osnovne ciljeve i mogućnosti korištenja predpristupnih fondova. Potencijalnim korisnicima tih sredstava pružene su detaljne informacije o mogućnostima prijavljivanja na natječaje, kao i o vremenskom okviru raspisivanja javnog poziva za podnošenje prijedloga projekata.

Na ovoj prvoj u seriji radionica, održanoj u prošli četvrtak u drevnom Sirmiumu, svega dvadesetak kilometara od hrvatsko-srpske granice, budućim je tvorcima i izvođačima projekata za pitanja i pojašnjenja na raspolaganju bila ekipa Ministarstva financija Republike Srbije, na čelu s pomoćnicom ministra Gordanom Lazarević. Prvi će natječaj za prijavljivanje projekata, prema onome što se na tom skupu čulo, biti raspisan do konca ove godine, iako nije isključeno da se to, zbog okolnosti koje ovise o EU i na koje se odavde ne može utjecati, dogodi i u siječnju iduće godine. Maksimalan godišnji iznos kojim će se poticati regionalna suradnja između Srbije i Hrvatske bit će 1 milijun eura za Srbiju i 800.000 eura za Hrvatsku.

ČETIRI OKRUGA I DVIJE ŽUPANIJE: Ovaj suradnički program trajat će više godina, a osnovni mu je cilj osigurati pomoć kojom se potiče prekogranična suradnja, kako bi gospodarstvo regije bilo razgranato i unaprijeđeno, ali tako da u društvenom smislu, kao i u smislu očuvanja životnog okoliša, bude održivo. Ujedno, time bi se trebali promicati i susjedski odnosi ovih dviju zemalja, jednog dana članica EU.

»Pisanje projekata i prijavljivanje na natječaj na prvi pogled izgleda teško, ali rezultati mogu biti veliki«, kaže Gordana Lazarević. »Zbog toga je Ministarstvo financija otvorilo ured za informacije u Srijemskoj Mitrovici, gdje će svi zainteresirani uvijek moći dobiti obavijesti koje su im neophodne. Program prekogranične suradnje je instrument koji pomaže ljudima između kojih postoji državna granica, jer granice uvijek predstavljaju probleme, bilo da je u pitanju prelazak iz države u državu, bilo da dovode do prekida veza koje su postojale i koje sada treba obnoviti.«

Europska Unija izdvaja velika sredstva za ovakve programe duž državnih granica – oko 2,5 posto svoga proračuna, odnosno 8 milijarda eura. Teritorij koji program Srbija-Hrvatska u punom smislu obuhvaća, jesu četiri okruga u Vojvodini – Sjevernobački, Zapadnobački, Južnobački i Srijemski, te Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija u Hrvatskoj. Uz ova, postoje i susjedna područja koja mogu koristiti najviše do 20 posto godišnjeg iznosa donacije EU, a to su – u Srbiji Mačvanski okrug, a u Hrvatskoj Požeško-slavonska i Brodsko-posavska županija.

DOBRA VOLJA: »Do sada je EU financirala programe između zemalja koje jesu članice EU i onih koje su kandidati da to postanu«, kaže Gordana Lazarević. »Ove se godine, međutim, započinju i dodatni programi, i to između onih zemalja koje za sada nisu članice EU, a imaju europsku perspektivu. Tako će biti započeti i programi između regija u Srbiji, s regijama, osim u Hrvatskoj, i u BiH, Crnoj Gori i Makedoniji. Srbija se u dosadašnjim programima s članicama EU – Mađarskom, Rumunjskom i Bugarskom – pokazala kao ozbiljan regionalni partner, koji želi graditi dobre odnose sa svojim susjedima. U prethodnim smo godinama iz EU povukli oko 16 milijuna eura za različite prekogranične projekte i pokazali smo kako zemlja koja nije članica EU, ipak može ostvariti preko 200 dobrih prekograničnih projekata, obučiti ljude za njihovo provođenje i te projekte ostvariti po pravilima EU. Pokazalo se kako građani Srbije umiju surađivati s građanima EU, da umiju svladati pravila EU i da ta pravila nisu bauk.«

Gordana Lazarević dodaje kako je suradnja između Srbije i Hrvatske osjetljivo pitanje zbog događaja iz 90-ih godina i velikih sukoba, ali smatra kako s obiju strana granice među ljudima postoji dobra volja i sve su institucije do sada pokazale kooperativnost. Poseban interes Srbije je, kaže pomoćnica ministra, pomoći sunarodnjacima u Hrvatskoj, pa je za očekivati i da je poseban interes Hrvatske pomoći sunarodnjacima u Srbiji. Ovi programi predstavljaju bespovratnu pomoć Europske Unije, a od domaćih partnera zahtijeva se 15 posto vlastitog udjela u odobrenim projektima.

TRI PRIORITETA: Prema riječima šefa ureda za informacije u Srijemskoj Mitrovici Darka Cvejića, prioritetni projekti koji će biti financirani u programu Srbija-Hrvatska bit će oni iz područja održivog ekonomskog razvoja, zaštite životnog okoliša i projekti pod skupnim nazivom »Ljudi ljudima«.

»Provođenje ovih mjera dovest će do razgranavanja ekonomskog razvoja time što će se podupirati razvoj i poboljšanje turističkih proizvoda i usluga, integracija kulturnog naslijeđa i životnog okoliša u turističke proizvode, kao i zajednički marketing ovih proizvoda«, kaže Cvejić. »Potrebno je proširiti znanje onih ljudi koji se bave turizmom i kulturom, kao i poljoprivredom. Daje se potpora i onim aktivnostima kojima se podiže svijest o pitanjima životnog okoliša, kao i onima koje su usmjerene prema, na primjer, sprečavanju i kontroli poplava, sprečavanju prekograničnog zagađivanja, sigurnosti hrane itd. Provođenje mjere ‘Ljudi ljudima’ potiče kontakte, komunikaciju i suradnju mjesnih tijela uprave unutar prekogranične regije i to osobito onih organizacija koje pružaju potporu ženama i ugroženim skupinama.«

Prema njegovim riječima, za projekte ekonomskog razvoja i zaštitu životnog okoliša maksimalan iznos po projektu je 200.000 eura, a minimalni 50.000, dok će se za projekte »Ljudi ljudima« maksimalno odobravati po 50.000, a minimalno 30.000 eura.

STROGA PRAVILA: Član tima tehničke podrške za program Srbija-Hrvatska Milan Marjanović kaže kako je, u odnosu na programe s Mađarskom, Rumunjskom ili Bugarskom, u programu s Hrvatskom prednost u tome što se s obiju strana granice govori međusobno razumljivim jezikom, te je zbog toga i olakšano pronalaženje partnera s druge strane granice i međusobna komunikacija. Međutim, jezik na kojem se projekti moraju pisati isključivo je – engleski.

»Želim naglasiti kako je jako važno projekt napisati i predati u predviđeno vrijeme«, kaže Marjanović. »Ako u natječaju piše da rok istječe tog i tog datuma u 16 sati, onda se to ne može uraditi u 16 sati i 1 minutu. Taj sigurno neće biti prihvaćen i tu nema nikakve tolerancije. Takva su pravila. I potrebno je znati da se projekti ne predaju ovdje u Srijemskoj Mitrovici, nego isključivo u Zagrebu, gdje je sjedište Zajedničkog tehničkog tajništva programa Srbija-Hrvatska.«

Raspisani natječaj ostaje otvoren 90 dana i u tom roku treba u potpunosti pripremiti, napisati i predati projekt. 

»Ukoliko natječaj bude raspisan do konca ove ili početkom iduće godine, o projektima će se odlučivati sredinom godine, a novac će onima kojima bude odobren, na račune sjesti do studenog iduće godine«, kaže načelnica Odjela za programe prekogranične suradnje u Ministarstvu financija Republike Srbije Mirjana Nožić. »Važno je znati da novac odobren subjektima u Srbiji mora biti potrošen u Srbiji, a onaj odobren subjektima u Hrvatskoj mora biti utrošen u Hrvatskoj. Nema prelijevanja novca iz države u državu.« 

Mirjana Nožić dodaje kako se novac može trošiti za kupovinu robe i opreme isključivo podrijetlom iz zemalja EU, odnosno iz zemalja koje koriste IPA programe, a osim Srbije to su - Hrvatska, Makedonija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Turska.

Savjetovanje u Srijemskoj Mitrovici bilo je prvo u nizu mnogih koja će biti održavana do isteka roka prvog natječaja, a i kasnije. Nazočni su bili predstavnici različitih organizacija, udruga i lokalnih samouprava i iz Vojvodine i iz graničnih županija u Hrvatskoj. Treba naglasiti i to da su, barem u ovom prvom kontaktu s programom Srbija-Hrvatska, sudjelovali službeni predstavnici različitih gradova i općina u Vojvodini, ali ne i iz Subotice i Sombora, gdje živi najveći broj vojvođanskih Hrvata.

Zvonimir Perušić