Arhiv tekstova

Aktualno je vakcinisanje protiv gripa, koliko je to dobro i što se time dobiva. Jesu li ljudi onda sigurni od virusa ili je to vezano samo za neke bolesti? 

Gripa i prehlada su zarazne virusne bolesti koje se najčešće javljaju zimi i u rano proljeće. Obje se bolesti prenose kapljičnim putem, tj. udisanjem kapljica iz zraka, s tim da su simptomi gripe jači, a komplikacije teže. Gripu izazivaju tri tipa virusa: tip A, B, i C, a u novije se vrijeme razvilo  cjepivo protiv gripe. Ono se najprije preporučuje osobama starijim od 65 godina, stanarima i zaposlenicima u staračkim domovima, osobama čiji je imunološki sustav oslabljen rakom (karcinomom), sidom ili nekim drugim kroničnim bolestima (dijabetes, kronična bolest srca, mozga ili bubrega...). Za razliku od gripe, prehladu izaziva više od 200 različitih vrsta virusa te ne postoji pravi lijek ni za jednog od njih. 

Cjepiva protiv gripe prave se protiv jednog određenog tipa virusa za koji se pretpostavlja kako će u tom vremenskom razdoblju izazvati infekciju kod većine stanovništva. S obzirom da se i samim cijepljenjem mala doza virusa unosi u organizam neophodno je da u momentu primanja cjepiva protiv gripe osoba nije bolesna niti prehlađena. Važno je znati kako je potrebno nekoliko tjedana (nekada i duže) da se imuni (obrambeni) sustav »naoruža« za borbu protiv gripe nakon cijepljenja. Iako ste cijepljeni, nekoliko dana i tjedana nakon toga niste apsolutno zaštićeni od virusa protiv kojeg je cjepivo napravljeno. 

Apsolutna kontraindikacija za primanje cjepiva, znači slučaj kada se cjepivo ne može primiti, je alergija na perje i jaja. Relativne kontraindikacije su one u kojima treba biti oprezan, a to su svježe preboljene prehlade i razne vrste upala. Svatko treba znati i kako ova cjepiva ne pružaju apsolutni imunitet te i pokraj njega može doći do infekcija, kao što su – upale pluća, upale mokraćnog mjehura, prostate, krajnika itd. 

Je li potrebno prije dolaska zime ojačati imunitet, te uzimati neke vitamine, med ili nešto slično tome? Ako je potrebno u kojoj mjeri?

Kako biste tijekom zime ostali zdravi i spremni se uhvatili u koštac s nastupajućom gripom i prehladama svakako savjetujemo određene pripreme. Prije svega, neophodno je ojačati imunološki sustav pravilnom prehranom, prestankom pušenja duhana i uzimanjem velike količine vode svakodnevno (10 čaša na dan). Također redovito i umjereno vježbanje, poput 45-minutne šetnje pet puta na tjedan, jača prirodnu otpornost organizma i smanjuje vjerojatnost dobivanja prehlada i drugih infekcija. 

Što se tiče pravilne prehrane neophodno je jesti raznoliku hranu, puno voća i povrća. Prema potrebi uzimajte dodatne količine vitamina A, vitamina skupine B (B1, B2, B5, B6, folna kiselina) i vitamina C, te minerala cinka i bakra. U posljednjih 20 godina svjedoci smo brojnih ispitivanja o potrebi unošenja velikih količina C vitamina u organizam. Stav je takav da velike količine C vitamina (više od 1 gram dnevno) neće spriječiti pojavu prehlade, ali će zasigurno smanjiti njene simptome i tegobe koje njome nastaju. Također topli napitci, ublažavaju simptome prehlade smanjujući kongestiju, odnosno otečenost sluznice nosa, koja je uzrok nastanka curenja iz nosa tijekom prehlade. Da bi uz to još i spriječili pojavu zapušenog nosa neophodno je na grijaća tijela u zatvorenim prostorijama stavljati posudice s vodom radi stalnog vlaženja zraka. Također, nos se može ispirati preparatima na bazi morske vode, a sprejeve na bazi kortikosteroida treba koristiti samo u iznimnim slučajevima i to samo nekoliko dana kad su tegobe i najjače.  g