Arhiv tekstova

Mini sajmom hrvatskih nakladnika, kao što smo već u prošlom broju pisali, otpočeli su ovogodišnji »Dani Balinta Vujkova«, jedna od najvećih i najznačajnijih kulturnih manifestacija hrvatske zajednice u Vojvodini, koja je u trajanju od 22. do 26. listopada održana u Subotici. U namjeri da privuče što širu publiku, programski segment Dana namijenjen djeci »Narodna književnost u školama« održan je u četvrtak (opširnije na stranicama rubrike Hrcko), kada je predstavljena za ovu prigodu tiskana knjiga »Mali diplomat«, u izdanju Hrvatske čitaonice.

STRUČNI SKUP: Stručno-znanstveni skup, kao središnji događaj »Dana«, ove je godine okupio mahom predavače iz Vojvodine, ali i iz Hrvatske te Austrije. Uz već tradicionalnu temu posvećenu sakup-ljačkom i književnom radu Balinta Vujkovu, ove je godine naglasak skupa stavljen na liriku Hrvata u Podunavlju.

A upravo o toj temi govorili su: dr. sc. Sanja Vulić iz Zagreba (»Lirika Hrvata u Mađarskoj i Rumunjskoj«), dr. sc. Nikola Benčić iz Austrije (»Lirika Hrvata u Austriji«), te izlagači iz Vojvodine: Ivan Andrašić (»Sonta u stihu i stih u Sonti«), Marija Šeremešić (»Šokačka lirika«), Lazar Francišković (»O zbirci narodnih pjesama i poslovica ‘Narodno blago – svatovske pjesme’ prisvitlog Blaža Raića iz 1910.«) i Željka Zelić (»Lirika bačkih Hrvata u 20. stoljeću«).

S druge strane, Vujkovljevim književnim djelom u svojim su se radovima bavili: Milovan Miković (»Sva lica smrti u djelima Balinta Vujkova«), Zlatko Romić (»Dakaizmi u djelima Balinta Vujkova«) i Vojislav Sekelj (»Lirika Balinta Vujkova«). Na stručnom skupu sudjelovali su i Tomislav Žigmanov (»Crtica o tzv. književnim sadržajima u ‘Bunjevačkom govoru s elementima nacionalne kulture’«) i Katarina Čeliković (»Sakupljač narodne lirike Ive Prćić«).

KNJIŽEVNA PRODUKCIJA: Po već ustaljenoj praksi, stručno-znanstveni skup bio je prilika i za sumiranje književne produkcije Hrvata  »od Dana do Dana«, a te se zadaće ponovno prihvatio književnik Tomislav Žigmanov. Kako je istaknuo, u tom je razdoblju objavljeno 28 različitih književnih djela i publikacija, od čega najviše knjiga poezije (9). Po broju izdanja, od nakladnika i dalje prednjači NIU »Hrvatska riječ«, aktivni su bili i ostali hrvatski nakladnici iz pokrajine, a zadržana je i institucija samizdata. 

Prema Žigmanovljevim riječima, jedan od problema s kojima se suočavaju ova djela jest da ona nisu doživjela svoje promocije što književni sustav podrazumijeva. On je također naveo kako ne postoje ozbiljniji mehanizmi selekcije pri objavljivanju djela, kao i da nema  književne kritike koja bi ova djela vrjednovala i stavljala u kontekst dosadašnjeg stvaralaštva na hrvatskom jeziku na ovom području. 

NAGRADA LAZARU MERKOVIĆU: Organizacijski odbor manifestacije ove je godine ustanovio nagradu za životno djelo na području književnosti među Hrvatima u Vojvodini, koja nosi ime Balinta Vujkova Dide. Prvi njezin laureat je subotički književnik i novinar Lazar Merković, koji je  prije dvije godine obilježio šest desetljeća stvaranja.  Nagrada mu je uručena pred punom dvoranom subotičke Gradske kuće, neposredno  prije nastupa poznate makarske klape »Adrion« (opširnije na stranici 15). 

Obrazlažući nagradu, član Organizacijskog odbora Dana Balinta Vujkova, književnik i filozof Tomislav Žigmanov je istaknuo kako je Lazar Merković jedna od rijetkih institucija hrvatske književnosti u Vojvodini. »Svojim književnim opusom tematski je proširio i umjetnički osuvremenio prostore književnog elaboriranja u ovdašnjim regionalnim književnostima, napravivši radikalan otklon od uveliko samoskrivljene zakašnjelosti romantizmom, tradicionalizmom, diletantizmom, koji su još uvijek prisutni, približivši tako ovdašnjem čovjeku sadržaje koji uveliko korespondiraju s njegovim iskustvom«, rekao je, među ostalim, Žigmanov. 

NASTAVITI ZAPOČET POSAO: Zahvaljujući na nagradi Merković je kazao kako je duboko dirnut ovim prelijepim trenutkom. On je ovom prigodom podsjetio da je djelo Balinta Vujkova golemo, te da osim neosporive književne vrijednosti, ima i filološko, etnografsko, sociološko i antropološko značenje, kao i posebnu nacionalnu vrijednost. »Obveza i dužnost sadašnjih naraštaja trebala bi biti usmjerena na pothvate koji će nastaviti započeti posao Balinta Vujkova i njegovih sljedbenika, te se usredotočiti na posao objavljivanja, ili ukoričavanje ‘Sabranih djela Balinta Vujkova’. Radujem se što sam više od pet desetljeća bio jedan od njegovih najbližih suradnika, zatim urednik, izdavač i prikazivač djela Balinta Vujkova. Na tom poslu su mi pomogli mnogi, te je ova nagrada i dio njihovih zasluga«, rekao je laureat Lazar Merković. 

Osim priznanja, Lazar Merković je dobio i nagradu koju, uz novčani dio, čini i slika subotičke grafičarke Jasmine Vidaković-Jovančić. 

Velikim brojem priredaba, kao i novim sadržajima – ustanovljavanjem nagrade kao potrebe priznavanja i valorizacije autora koji su obilježili hrvatsku književnost u Vojvodini i mini sajmom hrvatskih nakladnika koji je zasad bio samo izložbenog tipa – ovogodišnje izdanje Dana Balinta Vujkova uspjelo je opravdati svoj podnaslov »dana hrvatske knjige i riječi«.              g