Arhiv tekstova

Ovogodišnji rad Folklornog odjela Hrvatskog kulturno–prosvjetnog društva »Matija Gubec« iz Tavankuta zaokružen je godišnjim koncertom, održanim protekloga vikenda u mjesnom Domu kulture. Brojnoj publici svoje su plesno umijeće pokazale sve tri skupine ovog odjela. Program su ispunili plesovi iz različitih krajeva Hrvatske, odnosno iz Baranje i Like, dok je završnica koncerta bila namijenjena za izvedbu spleta tradicijskih bunjevačkih plesova. Ovom prigodom Tavankućani su ugostili članove Kulturno–umjetničkog društva »Ante Zaninović« iz Kaštel Kambelovca. Plesnim koracima, zvucima i nošnjama dalmatinskoga kraja mladi Kaštelani uljepšali su svečanost, na koju bi, kažu, rado ponovno došli. Nazočne je prigodnim riječima pozdravio predsjednik HKPD-a »Matija Gubec« Ladislav Suknović, istak-nuvši važnost održavanja ovakvih manifestacija. Očuvanje kulturnog naslijeđa i folklorne tradicije te su večeri došli, među ostalima, podržati i generalna konzulica RH u Subotici Ljerka Alajbeg, predsjednik DSHV–a Petar Kuntić, dogradonačelnik Subotice Pero Horvacki, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Branko Horvat, predstavnica Hrvatske matice iseljenika Marija Hećimović, ravnatelj NIU »Hrvatska riječ« Ivan Karan, ravnateljica škole »Matija Gubec« Stanislava Stantić-Prćić te brojni drugi uzvanici. U stankama između plesnih koreografija publiku su tamburaškom pjesmom zabavljali članovi Tamburaškog odjela sa solistom Borisom Godarom. 

DAR IZ DALMACIJE: Osim nastupa na koncertu, gosti iz Dalmacije darovali su Tavankućanima i postav jedne od najstarijih autohtonih plesnih koreografija iz svog kraja. Naime, tijekom trodnevnog posjeta Dalmatinci su Gupčeve članove poučili plesnim koracima »Kaštelanske narodne četvorke« ili tzv. »Kvadrilje«, plesa koji su Francuzi donijeli u Kaštele u 19. stoljeću. Tavankutski folklorci vidjeli su izvedbu ovoga plesa gostujući u Kaštel Kambelovcu te su ga Dalmatinci, radi velikog interesa Tavankućana, odlučili prenijeti i s druge strane granice. Osim toga, gosti su obećali pripomoći i u rekonstrukciji kaštelanske narodne nošnje, da bi se, kako kažu, ples mogao i na ovim prostorima prikazati u pravome svjetlu. Tijekom proba vježbali su svi zajedno, a trud je donio i rezultate, koje će publika vjerojatno moći vidjeti na nekom od Gupčevih idućih godišnjih koncerata. 

A da kulturno-umjetnička društva iz Dalmacije još uvijek nisu tako česti gosti u našim krajevima govori i činjenica da su većina članova KUD-a »Ante Zaninović« po prvi puta u Srbiji. Tek je nekolicina, među kojima i predsjednica Društva Marica Tadin, boravila u Srbiji prije Domovinskog rata, od kada, kaže, ima osjećaj da se nije puno toga promijenilo. »Koliko smo tijekom puta uspjeli vidjeti – ceste su ostale iste, a čini se i da je izgradnja još uvijek slaba«, opaža Marica praveći usporedbu s Kaštel Kambelovcem u kojem se, kaže, u proteklih nekoliko godina broj stanovnika peterostruko povećao, a sukladno tome izgradio se i veliki broj luksuznih stambenih objekata. »Ako pogledamo unatrag 30 godina, kada je u našem gradu bila razvijena industrija, uz koju su se ljudi bavili i vinogradarstvom i maslinarstvom, danas ga ne možete prepoznati po tomu, jer je novo vrijeme srušilo tvornice, a ljudi su uposleni u marini, velikim trgovačkim centrima, a mnogi su i pomorci«, objašnjava Marica dodajući, kako je jedna od glavnih gospodarskih grana – turizam, u njihovom gradu zamro još od 90–tih. Prema njezinim riječima razlog tomu su uništeni hoteli, a obnavljanje smještajnih kapaciteta potrebnih za novi početak očekuje se u idućih pet do šest godina. 

PIJESAK POD NOGAMA: Vremena netrpeljivosti i međunacionalne netolerancije Dalmatinaca prema turistima iz Srbije smatra prošlošću, iako se, kaže, svugdje može naići na osobu s negativnim načinom razmišljanja o prošlosti. »Članovi našeg Društva su većinom malodobni, te su njihovi roditelji prije našega putovanja u Vojvodinu imali upita oko njihove sigurnosti ovdje. Međutim, bila sam uvjerena da ćemo biti lijepo primljeni ovdje, u što sam uvjerila i njih«, kaže predsjednica Društva, a u prilog tome svjedočio je njihov uspješni nastup, druženje mladih, kao i njezine riječi: »Kad sam osjetila pijesak pod nogama i čula kako ljudi ovdje govore na ikavici, počela sam se osjećati kao doma«.

Marija Matković