Arhiv tekstova
Za književne sladokusce
Ovogodišnji dvobroj »Književne revije«, časopisa za književnost i kulturu, čiji je osnivač i izdavač Ogranak Matice hrvatske Osijek, sadrži blok proze, oglede, prijevode i književnu kritiku.
Književnim sladokuscima i ovaj put »Književna revija« ima što ponuditi. Objavljena proza Stjepana Tomaša, Ićana Ramljaka, Mirka Ćurića, Adama Rajzla, Žarka Milenića i Bogdana Mesingera, pruža uvid u aktualnu proznu praksu na hrvatskoj književnoj sceni, a dodatni razlozi za čitanje su objavljeni ogledi Zlatka Kramarića, Vladimira Rema i Zoltána Virága.
OGLEDI: Zlatko Kramarić je pod skupnim nazivom »Neizvjesnost demokracije« sabrao više svojih tekstova koji imaju politički kontekst, a u njima je riječ o problemima koji se tiču svakodnevne egzistencije građana koji su okruženi političkim događanjima. »Ako netko živi u gradu, to ne znači da se automatski mora smatrati i građaninom. Građaninom se postaje ne činjenicom da se živi u gradskoj sredini, već sustavnim usvajanjem ‘kulture zakona’. Građaninom se postaje ako se poštuju pravila ponašanja, ako se stalno uvažavaju ‘drugi’, ako izbjegavamo nepotrebno miješanje u njihovu privatnost, ako znamo suspendirati opasnu i razornu radoznalost, ako ne činimo ništa drugima, što ne želimo da oni čine nama«, piše Zlatko Kramarić.
U ogledu »Brodska periodika od početka do danas« Vladimir Rem piše o izdavačkim poduhvatima u Slavonskom Brodu, dok Zoltán Virág u ogledu »Enciklopedist azura« promišlja o književnom radu Otta Tolnaia, zaključujući kako se osobita kvaliteta i značaj Tolnaijeve umjetničke riječi može prepoznati u dosljednosti što potpaljuje nuždu međusobnog razumijevanja identiteta, svoje i samorefleksije Drugog, u stapanju i razilaženju granica, parodiji logike centra i margine i otkrivanju strme egzotike Balkana.
O BIĆIMA PRAZNIH SRCA: Ovaj dvobroj »Književne revije« donosi i prijevode tekstova Terryja Eagletona, Marka Lillae i Octavia Paza. Veoma je zanimljiv tekst »Noćne misli« u kojem Mark Lilla piše o velikom knjižarskom uspjehu romana »Elementarne čestice« Michela Houellebecqa u kontekstu ispraznosti novog potrošačkog društva. Mark Lilla ističe kako nas Houellebecq ostavlja u neizvjesnosti glede naše budućnosti, ali ne u pogledu njezina izgleda, već u pogledu njezine povoljnosti. Lilla u nastavku teksta u kontekstu razmatranja suvremenog svijeta, u kojem su ljubav i duša ‘ukinuti’ zbog dominacije individualizma, urušavanja autoriteta, raspada obitelji i dekadencije, navodi glasoviti seminar o Hegelu koji je 1930-tih godina održao ruski filozof Aleksandar Kojčve, koji je već tada ustvrdio kako će se povijest završiti u nečemu što je nazvao »homogenom univerzalnom državom«, što će na društvenom nivou značiti nestanak većine ljudskih karakteristika, koje su povijest dovele do ovog trenutka, i ujedno kultivaciju potpuno zadovoljnih individua koje bi živjele za gotovo ništa više od potrošnje, erotskih zadovoljstava i sporta.
Blok književne kritike donosi brojne prikaze novih književnih izdanja među kojima čitatelji mogu pročitati i tekst Helene Sablić Tomić o novom romanu Vedrane Rudan »Ljubav na posljednji pogled«. Kritika se završava zaključkom, kako će se nakon nekoliko godina zasigurno o tom romanu pisati kao jednom iz ladice lake književnosti i neće biti puno govora, jer Warholovih famoznih ‘petnaest minuta slave’ tada će već biti zaborav.
