Arhiv tekstova

Skup su pozdravili ispred Znastvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj ravnatelj Ernest Barić, ispred Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu dekan Robert Somos, podsjetivši kako je upravo na Filozofskom fakultetu pečuškog sveučilišta otpočeo s radom jedan od prvih kroatističkih odsjeka na europskim sveučilištima. Profesori pečuške kroatistike i slavistike svojim istraživanjima i znanstvenim prinosima aktivno sudjeluju i pridonose razvoju kroatistike ne samo u Mađarskoj nego i u Hrvatskoj, kazao je Somos. 

BOGATI I PLODNI ODNOSI: Ispred Regionalnog centra Mađarske akademije nazočnima se obratio dopredsjednik István Fodor koji je pozdravljajući sudionike i goste konferencije istaknuo duge i tradicionalno dobre mađarsko-hrvatske odnose koji su bogati i plodni i na području znanstvenih istraživanja i brojnih zajedničkih projekata. Ispred Hrvatske državne samouprave čija je jedna od institucija i Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, predsjednik Mišo Hepp naglasio je važnost Zavoda, utemeljenog prije tri godine, u životu Hrvata u Mađarskoj kao vlastite znanstvene radionice od koje se mnogo očekuje.

Nakon plenarnih izlaganja Ljiljane Kolenić iz Osijeka na temu »Frazeologija u Držićevim komadima«, i izlaganja predstojnika Slavenske filologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu Dinka Šokčevića na temu »Informbirovci i Hrvati u Mađarskoj«, slijedila je promocija knjige Janje Prodan »Dijalogom kroz stoljeća«. Knjiga je izašla iz tiska kao treća knjiga Biblioteke Nova Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj u Pečuhu 2008. Knjigu rasprava i pregleda iz područja poredbene kroatistike predstavio je profesor s osječkog sveučilišta Stanislav Marijanović. 

TRODNEVNI RAD SKUPA: Pedesetak kroatista u trodnevnom radu skupa izlagalo je oko nekoliko tematskih krugova, a rad se odvijao u dvjema sekcijama: književnoj i jezičnoj. Izlaganja su se mogla grupirati oko nekoliko predloženih, sa strane organizatora, tema: Hrvatsko-mađarske jezične, književne i kulturne veze, Obljetnice: 500 godina od rođenja Marina Držića; 500 godina od rođenja Nikole Zrinskog, sigetskog junaka; 60 godina od donošenja Rezolucije Informbiroa 1948. godine; te Istraživanja s područja znanosti o književnosti i jezikoslovlja.

Izlaganja će biti objelodanjena u posebnom zborniku.

Propitivana su jezikoslovna, književnopovijesna, teorijska, komparatistička i druga pitanja suvremene kroatistike. Budući da je u Hrvatskoj ova godina u znaku 500. obljetnice rođenja najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića, blok predavanja bio je posvećen ovom velikanu europske i svjetske književne scene i  brojnim prijevodima i scenskim iščitavanjima njegova djela, recepciji koju njegov opus ima u Mađarskoj i ostalim zemljama.

Ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj Ernest Barić izrazio je zadovoljstvo zbog prisutnosti velikog broja uglednih stručnjaka koji već tradicionalno sudjeluju u radu skupa s jedne strane, ali i odazivom mladih istraživača koji upravo u Pečuhu započinju svoje sveučilišne i akademske karijere. 

Sudionici skupa su razgledali starokršćanske spomenike u središtu grada i posjetili Kukinj, hrvatsko naselje nedaleko Pečuha. Izlaganja s IX. međunarodnog kroatističkog skupa u Pečuhu bit će objelodanjena u posebnom zborniku. Skup je podupirao i Generalni konzulat Republike Hrvatske ispred kojega su svečanom otvorenju, nazočile konzulica gerant Vesna Njikoš-Pečkaj i konzulica za kulturu, znanost i obrazovanje Katja Bakija, koja je i sama sudjelovala u radu skupa, te mjesna i lokalna samouprava sela Kukinja.

 

Branka Pavić-Blažetin