Arhiv tekstova

Uoči blagdana sv. Terezije Avilske i Dana Grada Požege 13. listopada je u Velikoj dvorani Gradskoj muzeja svečano otvorena arheološka izložba »Srednjovjekovna Požega«. Zahvaljujući izuzetnom povoljnom zemljopisnom i topografskom položaju, klimatskim i hidrografskim osobinama ovog baroknog grada u srcu Zlatne doline, kao i velikoj gustoći naseljavanja ovoga područja u prapovijesnom, antičkom i srednjovjekovnom razdoblju, izložba »Srednjovjekovna Požega« pokazala je pravo arheološko bogatstvo Požege i kontinuitet naseljavanja od ranog neolitika do danas. »Prigodom višegodišnjih građevinskih radova unutar gradske jezgre slučajno su otkrivena mnoga arheološka nalazišta, koja pokazuju povijesnu slojevitost i dugi kontinuitet obitavanja na ovom području, a malo se koji hrvatski grad može pohvaliti s tako dugim neprekinutim životom kao što je Požega«, rekla je autorica izložbe prof. Dubravka Sokač – Štimac i dodala, da će se tek realizacijom stalnog muzejskog postava u Gradskom muzeju moći u potpunosti požeškoj i hrvatskoj javnosti prezentirati vrijednost arheoloških nalaza i kulturna ostavština pronađena u Požegi i požeškom kraju. 

Tijekom prapovijesnih razdoblja najstarije naselje u Požegi nastalo je u sjevernom dijelu grada, uz lijevu obalu Orljave u ranom neolitu, u vrijeme starčevačke kulture (6250 – 5400 god. pr. Krista). U Ulici Pavla Radića na kućnom broju 41 slučajno su 1994. godine otkriveni (prilikom zemljanih radova) ulomci keramičkih posuda. Probna, zaštitna sondažna arheološka istraživanja otkrila su višeslojno naselje s tragovima starčevačke, sopotske i brončano-dobne kulture. Otkriven je dio prapovijesne zemunice dužine 3,5 m i širine 1,5 m s dvije prostorije i otvorenim ognjištem. Nalazi grube, fine i slikane keramike ukrašeni su kaneliranim barbitinom – što je karakteristično za starčevačku kulturu. »Drago mi je što je ovaj stambeni objekt iz mlađeg kamenog doba starog 8000 godina pomiče starost grada Požege za 5000 godina unazad«, rekao je otvarajući izložbu gradonačelnik Grada Požege Zdravko Ronko te dodao, kako je ovim arheološkim istraživanjima otkriveno mnogo toga što upotpunjuje naša nova saznanja o povijesti srednjovjekovne Požege. Posebni gosti na otvorenju izložbe bili su najviši dužnosnici  Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata na čelu s predsjednikom Matom Jurićem, a srijemski pučki pjesnik Ivan Bonus tom je prigodom recitirao dvije svoje pjesme. 

Zlatko Žužić