Arhiv tekstova

Jesen je već uveliko zavladala, a skupa s njom i prvi hladniji dani i potreba za grijanjem stambenih prostora. Službeni početak nove sezone grijanja označen je prvim danom listopada, ali su brojni radovi na rekonstruiranju cjevovodne mreže u pojedinim dijelovima grada odložili »tople radijatore«. O detaljima vezanim uz novu sezonu, urađenim poslovima, neizbježnim poskupljenjima i planovima za budućnost grijanja na našim prostorima razgovarali smo s Perom Rikićem, ravnateljem subotičke Toplane.

Kada je službeno započela nova sezona grijanja u Subotici?

Nova sezona grijanja započela je 1. listopada, ali, posve normalno, nisu svi objekti mogli biti istodobno priključeni na sustav daljinskog grijanja. Prioritet su imale zdravstvene, školske i predškolske ustanove, određeni javni objekti, ali i stambene zgrade, koje su imale potrebnu završenu pripremu u podstanicama. Tijekom sljedećih dana uslijedilo je postupno priključivanje svih ostalih korisničkih objekata i do 13. listopada priključeno je više od 80 posto korisnika usluga.

Što je sve urađeno na restauriranju toplovodne mreže, jer znakovite su brojne iskopine diljem mnogih dijelova grada?

U fizičkom obimu imali smo desetak gradilišta tijekom ove godine, ali su ona, za razliku od prošle godine kada su bila na trasi glavne magistrale, bila više dislocirana. Tako da su ovoga puta predmet restauracije bili vodovi koji su vezani na vodove glavne magistrale. Radovi, u suradnji s Europskom agencijom za rekonstrukciju, su izvođeni na Prozivci (Ulica Nade Dimić, 600 m, ali i dodatno u Ulici Lovre Bračuljevića, 200 m glavnog voda i kompletan vod za OŠ Sonja Marinković), te je, zaključno s koncem prošlog tjedna, kompletna priključen ovaj dio grada. Urađeni su veći zahvati u zoni Autobusnog kolodvora, Kertvaroša u čak tri voda, a u krugu same Toplane su, također u suradnji s Europskom agencijom, urađeni zahvati na rekonstruiranju jedne dionice magistralnog voda, te ozibiljna investicija glede restauriranja crpki i instalacija u visini od milijun eura. 

Zbog lijepog vremena i viših temperatura postoji mogućnost dodatnih radova, dok bi prava sezona grijanja »u punom smislu« trebala startati prvoga studenoga.

Povoljno razdoblje lijepoga i toplog jesenskog vremena pogoduje čak i proširenju terenskih radova, pa ćemo to iskoristiti da prevežemo vodove na određenim objektima, što sve ukupuno na današnji dan (razgovor je vođen u četvrtak, 16. listopada, op.a) iznosi punih 95 posto priključenosti u gradu. Do potpune pokrivenosti ostaje još finiširanje radova u jednom dijelu Kertvaroša (Aranđelovačka ulica), koji bi trebali biti završeni do 25. listopada. A što se tiče produljenog lijepog vremena opseg grijanja još uvijek nije u punom smislu aktiviran.

U kojem odnosu i razmjeru su sada parno grijanje i grijanje na plin, i je li u porastu trend plinskih priključaka? 

Subotička Toplana ima nešto manje od 10.000 priključenih korisnika koji se griju sustavom daljinskog parnog grijanja, dok, prema mojim saznanjima, korisnika plinskog grijanja ima oko 6.000, uključujući i prigradske korisnike. Toplifikacija je u Subotici prisutna od šezdesetih godina prošloga stoljeća, a svoju kulminaciju je imala tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina. Zatim je stigao i plin, a on je svoj vrhunac imao koncem devedesetih i početkom 2000. godine. 

Restauriranjem postojeće toplovodne mreže i njezinom modernizacijom putem alokatorskih sustava, i korisnici ovog načina grijanja bit će u prilici samostalno upravljati grijanjem u svojim objektima, kao što je to dosada bilo moguće isključivo kod plinskih instalacija.

Na koji način se realizira instaliranje alokatora uz pomoć kojih se može regulirati potrošnja?

Još uvijek je cijela »stvar« isključivo u nadležnosti samih građana – individulanih korisnika i njihove organizirane inicijative glede instaliranja samih alokatora. Sve to ide u posebni ekstra-trošak, ali Toplana izlazi u susret osiguravanjem višemjesečnog odloženog plaćanja samih uređaja. Što se tiče zastupljenosti, do početka nove sezone grijanja u gradu je sustavom alokatora povezano više od 10 posto objekata.

Što su to alokatori?

U pitanju su uređaji uz pomoć kojih se vrši regulacija termostatskih ventila i raspodjela utroška toplotne energije. Montiraju su na svaki radijator u stanu ili kući, i zasebno vrše »obračun« utrošene topline. Pomoću ovoga sustava korisnik ima izravnu mogućnost utjecaja na potrošnju – hoće li mu biti više ili manje toplo, ovisi isključivo o njemu. Alokator daje upravo tu mogućnost i više ne postoji ona klasična »uravnilovka« glede raspodjele utrošene energije na cijelu zgradu na bazi nekoga prosjeka. Ovisno o afinitetima, svatko može samostalno utjecati na toplotu stana ili kuće. Također, nema više neracionalnog utroška energije do kojega dolazi kada je, primjerice, tijekom radnog dana stan posve prazan ili za vrijeme noći u određenim prostorijama u kojima se ne obitava. Tada se ventili »zavrnu« i samim time se uveliko štedi.

Za kraj najneugodnije pitanje. Kakva su poskupljenja predviđena u skorijoj budućnosti?

Prema općinskoj odluci o visini mogućih poskupljenja našem osnivaču smo podnijeli zahtjev za poskupljenjem naših usluga u visini od 6 posto, što zbog nedavnog dodatnog poskupljenja plina neće pokriti troškove Toplane, pa ćemo morati pronaći dodatno rješenje da nadomjestimo postojeći deficit.

g