Arhiv tekstova

Nastavak programa Izvršnog vijeća Vojvodine

Kup tolerancije u Zrenjaninu

 

U Zrenjaninu je 18. i 19. listopada 2008. godine održana sportska manifestacija pod nazivom »Kup tolerancije 2008«, koja se realizira u okviru programa Izvršnog vijeća Autonomne Pokrajine Vojvodine pod nazivom »Afirmacija multikulturalizma i tolerancije u Vojvodini« i čiji je nositelj Pokrajinsko tajništvo za propise, upravu i nacionalne manjine. 

Nazočnima se obratio potpredsjednik Izvršnog vijeća AP Vojvodine Dušan Jakovljev i tom prigodom istaknuo značaj tolerancije, kao suštine vojvođanskog identiteta i preduvjeta boljeg života i međusobnog razumijevanja. Sudionike je u ime grada domaćina pozdravio predsjednik Skupštine Grada Zrenjanina Aleksandar Marton. 

 

Predstavljeno međunarodno istraživanje u okviru projekta »Dunavska regija«  

Zajednički razvoj, 

od Njemačke do Ukrajine

 

Na konferenciji za novinare održanoj u utorak u Izvršnom vijeću AP Vojvodine, zamjenik pokrajinskog tajnika za regionalnu i međunarodnu suradnju Vladimir Pandurov predstavio je rezultate istraživanja u okviru projekta »Dunavska regija«. 

Vladimir Pandurov je priopćio kako je na međunarodnoj konferenciji održanoj 15. listopada u Bratislavskoj regiji, Vojvodina dobila status punopravne članice Radne zajednice zemalja Dunavske regije – u okviru jedinstvene inicijative usmjerene prema zajedničkom prostornom planiranju i razvoju svih europskih regija, gdje teče rijeka Dunav – od Njemačke do Ukrajine. Pandurov je iznio kako je u okviru prve faze projekta »DONAUREGIONEN« provedeno jedinstveno istraživanje u 42 regije i okruga Dunavske regije (NUTS 3 razina) i analizom 26 indikatora (u skladu sa standardima EUROSTAT) dobivena je veoma interesantna rang-lista razvijenosti podunavskih regija. Naime, za Vojvodinu je najzanimljiviji podatak da je, prema ukupnoj evaluaciji indikatora, Borski okrug razvijeniji od Srednjebanatskog okruga. 

Međunarodno istraživanje vodilo je Ministarstvo građevina i regionalnog razvoja Republike Slovačke, a uime Srbije koordinirala Republička agencija za prostorno planiranje Republike Srbije. Zamjenik pokrajinskog tajnika za regionalnu i međunarodnu suradnju istaknuo je kako su prema ovim statističkim podatcima dijelovi Banata čak značajno nerazvijeniji od devastiranih krajeva istočne Srbije. Istraživanje pokazuje kako se od 42 podunavske regije Južnobački okrug nalazi tek na 11. mjestu, Srijemski na 23., Južnobanatski na 25., Zapadnobački na 29.,  a Srednjebanatski tek na 39. mjestu, te da se u srednjoeuropskim okvirima vojvođanski okruzi kotiraju kao ispodprosječno razvijeni.

Usvajanjem  Statuta AP Vojvodine u Skupštini AP Vojvodine, u okviru kojeg su definirane ingerencije iz područja regionalnog razvoja, stvorena je osnova da se legitimni predstavnici APV uključe u izradu nacrta zakona o regionalnom razvoju Republike Srbije i pratećih podzakonskih akata, u koje bi unijeli neke od osnovnih principa regionalne politike EU i postarali se da rezultati navedenog istraživanja budu uzeti u obzir prilikom definiranja kriterija nerazvijenosti regija Srbije.

Dunavska regija ima dobar razvojni potencijal za Vojvodinu i Srbiju, ali su kapaciteti i resursi mahom neiskorišteni. Pandurov je ovom prigodom pozvao stručnu javnost, predstavnike općina, gradova, nevladine organizacije i poslovne asocijacije da pozorno prouče rezultate istraživanja i uključe se u ostvarivanje regionalne i međunarodne suradnje na održivom razvoju rijeke Dunav i podunavskih regija. 

Osim Pokrajinskog tajništva za regionalnu i međunarodnu suradnju IV AP Vojvodine u projekt su uključeni: Republička agencija za prostorno planiranje Republike Srbije, Institut za prostorno planiranje (Bratislava), Regionalni istraživački centar (Modra), Samoupravni okrug Bratislava, Samoupravni okrug Nitra, Samoupravni okrug Trnava, Samoupravni okrug Pešta, NVO Regionalni razvoj Pešte, NVO Znanstvena asocijacija za prostorno planiranje Godoljo, Nacionalne asocijacije općina Republike Bugarske (Sofija), NVO INCD URBANPROIECT, Vijeće okruga Karaš-Severin-Rešica (Rumunjska), Institut za prostorno planiranje Osijek-Baranja (Osijek) i Vukovarsko-srijemska županija. 

 

Komesar za proširenje EU Olli Rehn najavio

Sljedeća godina – godina Balkana

 

Komesar za proširenje EU Olli Rehn najavio je kako će 2009. godina biti godina Balkana, čak i ako blokada Lisabonskog sporazuma oteža novi val proširenja Unije.

Ako u prosincu glavni tužitelj Haškog suda Serge Bramerc pozitivno ocijeni suradnju Srbije sa sudom, na snagu bi mogao stupiti Sporazum o stabilizaciji i pridruženju s EU, a realno bi bilo raditi na statusu Srbije kao kandidata prije kraja 2009. godine, rekao je Rehn.

Sljedeća će godina biti godina Blakana, prije svega zbog završetka pristupnih pregovora s Hrvatskom, naveo je europski komesar. 

Hrvatski mediji prenijeli su dijelove Rehnovog intervjua France Presseu u kojima navodi Hrvatsku kao »najnapredniju zemlju Balkana« i moguću 28. članicu EU i ocjene kako bi Hrvatska mogla završiti pregovore samo ako Zagreb ispuni sve pristupne kriterije. 

Dva tjedna uoči objavljivanja redovitog godišnjeg izvješća o napretku Hrvatske na putu prema EU zakazanog za 5. studenoga, Rehn ističe kako vlada u Zagrebu mora pojačati napore na području sudstva, prije svega kad se radi o konkretnim i uvjerljivim mjerama suzbijanja korupcije i kriminala, a mora dati i zadovoljavajuće planove za restrukturiranje šest hrvatskih brodogradilišta. 

Iako više europskih dužnosnika, među kojima i francuski predsjednik Nicolas Sarkozzy i njemačka kancelarka Angela Merkel, kategorički odbijaju svako proširenje EU, pa tako i pristupanje Hrvatske, bez stupanja na snagu Lisabonskog sporazuma, Rehn ne vidi nikakvu kontradikciju između odgađanja stupanja na snagu tog ugovora i predviđenog ulaska Hrvatske. 

Rehn smatra da je čak i najsporiji vremenski okvir za stupanje na snagu Lisabonskog sporazuma brži od najbržeg vremenskog okvira za pristupanje Hrvatske. 

Za Hrvatsku postoji rizik da ne bude spremna na pristupanje 2010. godine, koja se sve češće spominje kao godina stupanja na snagu Lisabonskog sporazuma, prenose hrvatski mediji ocjenu France Pressa, navodeći kako, čak i ako se tehnički pregovori dovrše 2009. godine, svih 27 članica EU mora zatvoriti političke rasprave i odrediti datum prijema, a svaka mora i ratificirati sporazum o pristupanju s Hrvatskom. 

g