Arhiv tekstova

Predsjednik Izvršnog vijeća AP Vojvodine Bojan Pajtić sastao se s grupom u kojoj je bio 21 veleposlanik zemalja članica EU u Srbiji i šefom izaslanstva Europske komisije u Srbiji Josephom Lloverasom. Veleposlanički sastanak zemalja EU u Srbiji u Novom je Sadu organiziran u utorak, 21. listopada, na inicijativu francuskog veleposlanika Jeana-Francoisa Terrala, zemlje koja trenutačno predsjedava EU. 

»Tijekom francuskog predsjedanja željeli smo izaći iz Beograda i približiti se narodu Srbije, tako smo danas u Novom Sadu, a sljedeći ćemo sastanak držati u Nišu. Željeli smo govoriti i o EU. Često se stječe dojam kako se na apstraktan način govori o europskoj perspektivi Srbije. Ta europska budućnost Srbije postat će nešto stvarno i konkretno usprkos teškoćama koje postoje. Postoje preduvjeti za pristupanje EU i etape kroz koje se mora proći. Kroz njih su prošle sve zemlje koje su se priključile EU i bila bi pogreška kada bi se pomislilo kako je Srbija nekakav poseban slučaj. Ali, to što smo već ovdje htjeli pokazati, to je da postoje programi financijske pomoći usmjereni prema reformama u ovoj zemlji, kako bi pomogli ekonomski razvoj i olakšali pristup EU. To je sve i značajnije ovdje, u Vojvodini, jer se u njoj nalaze važne prometnice koridora X, koji će biti glavna prometnica proširene EU. Poseban interes smo imali sada doći u Vojvodinu, jer je u tijeku debata o reformi statusa Vojvodine. Bilo je sasvim  jasno svima nama kako je ovo reforma koja je usmjerena u pravcu europskih principa«, izjavio je veleposlanik Jean-Francoisa Terral.

Pozdravljajući veleposlanike zemalja EU s posebnim zadovoljstvom, predsjednik pokrajinske vlade Bojan Pajtić naglasio je značaj susreta, kao i to koliko su investicije iz Europske Unije važne za nas.  

»Od svih financijskih sredstava koja su u proteklih nekoliko godina došla u Vojvodinu, oko 84 posto došlo je iz zemalja EU. Oko 50.000 Vojvođana radi u kompanijama čiji su vlasnici građani zemalja EU. Naša zemlja ima veliki potencijal privlačenja sredstava iz europskih fondova u ovoj i u dolazećim godinama, čak oko 200 milijuna godišnje. Vojvodina želi ambiciozno sudjelovati u tome i privući što više sredstava za razvoj svoje infrastrukture, za unapređenje gospodarstva i za unapređenje institucija u našoj pokrajini. Ovaj sastanak veleposlanika zemalja EU, koji se održava jednom mjesečno, ali to je do sada uvijek bilo u Beogradu, predstavlja odraz priznanja onome što smo činili kao pokrajinska administracija, primjenjujući europske standarde u radu, poštujući prava nacionalnih zajednica i iznad onoga što su uobičajeni standardi, i razvijajući pokrajinu na način da smo, praktički, uspjeli u protekloj godini smanjiti nezaposlenost za preko 20 posto. Taj eksplozivni gospodarski razvoj, visok stupanj poštovanja ljudskih i manjinskih prava, europski standardi, koje primjenjujemo u radu pokrajinskih institucija i koje smo primijenili i u izradi novog Statuta Vojvodine – naišli su na poštovanje i na priznanje od strane predstavnika zemalja EU«, rekao je predsjednik Izvršnog vijeća Bojan Pajtić. 

Jedna od tema na sastanku, kome su prisustvovali i predstavnici vojvođanskih lokalnih samouprava i pokrajinskih institucija, odnosila se na daljnje mogućnosti koje pružaju Dunav i Tisa, o mogućnostima prometnog gospodarstva, kako bi se unaprijedio položaj građana Vojvodine i Srbije.

Šef izaslanstva Europske komisije u Srbiji Joseph Lloveras govorio je o infrastrukturnim projektima EU u Vojvodini, nakon čega je održana prezentacija o aktivnostima EU pod nazivom »Unutarnji plovni putovi Srbije« i o budućem cestovno-željezničkom mostu na Dunavu kod Novog Sada, koji treba biti izgrađen umjesto srušenog Žeželjovog mosta i privremeno montažnog mosta postavljenog nakon NATO bombardiranja.  

»Došli smo ovdje na praktičan način pokazati kako smo zainteresirani za Vojvodinu i kako bismo vam rekli da EU nije zainteresirana samo za to da Srbiji pomogne u priključenju EU, već i da svoje namere podržavamo i svojim novcem«, rekao je Joseph Lloveras i dao pregled financijske pomoći Srbiji, posebice Vojvodini. 

Europska Unija podržava Srbiju od 2000. godine i do sada je uložila u Srbiju 1,5 milijardi eura. I dalje EU nastavlja ulagati u Srbiju – 200 milijuna eura godišnje. To su značajna sredstva i predstavljaju 0,8 posto bruto nacionalnog proizvoda Srbije«, rekao je Lloveras i naglasio kako su ciljevi EU da se tako ispune tri ključna kriterija za pristup EU: politički, ekonomski i institucionalni. 

»Politički – pomagat ćemo vam da izgradite institucije demokratskog društva, koje će dalje unaprijediti demokratsku stabilnost i demokratsku budućnost Srbije. Gospodarski – želimo da izgradite tržišnu ekonomiju koja funkcionira. Što se tiče zakona i institucija, želimo da donesete i počnete primjenjivati ‘acquis communautaire’ – pravnu tečevinu EU, naveo je Llovers.

H. R.