Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Obljetnice od 130 i 75 godina

Subotička Kalvarija nalazi se na crkvenom zemljištu između Bajskog groblja i crkve Isusova Uskrsnuća u Subotici. Kapela je građena 1877. godine, a postaje 1879. godine te se ove godine slavi 130. obljetnica. Ograda je vjerojatno postavljena 1910. godine. Za 100. obljetnicu Kalvarija je generalno obnovljena i može se reći za nju kako je jedna od najljepših kalvarija koje postoje u našoj blizini. Svake godine Kalvarijom prođe veliki broj vjernika. 
NI STRUJE, NI VODE: O Kalva-riji i njenom izgledu skrbi tamošnji župnik, župe Isusova Uskrsnuća mons. Bela Stantić, koji skupa sa župljanima održava ovu gradsku Kalvariju. Iako ona pripada cijelom gradu o njoj nitko drugi ne vodi brigu niti je uređuje, pa subotička Kalvarija još uvijek nema niti struje niti vode. Kad god se nešto radi, župnik s vjernicima mora sa župe nositi vodu i posuđivati struju od susjeda. Tragično je da u današnje vrijeme, kada bez struje i vode mnogi niti ne mogu zamisliti život, ovaj više nego stoljetni objekt nema osnovno za rad i razvoj. Ove godine po prvi je put dobiven novac od Pokrajinskoj tajništva za upravu, propise i nacionalne manjine, te je kupljen materijal i zamijenjen je krov na kapeli Kalvarije, koja je, dok nije bila izgrađena crkva Isusova Uskrsnuća, tada bila crkvom. Od 1923. do 1933. godine u kapeli su služene svete mise. Prošle je godine nanovo urađen portal Kalvarije, te su obnovljeni križevi i kipovi. Mons. Stantić, kada je imenovan župnikom ove župe 1972. godine, zatekao je Kalvariju u izuzetno lošem stanju i sve do sada što je na njoj urađeno, radio je sam sa župljanima, ali bez financijske podrške, nego, kako je sam rekao, štedio je svoj novac i time održavao Kalvariju – kako se ne bi sama srušila. Često bi išao po kućama i tražio grede od kojih bi napravili skele, kako bi mogli raditi. S obzirom kako Kalvarija nema struju, nije mogla niti biti osigurana na neki suvremeniji način, te je više puta obijena i sve što bi bilo vrijedno uvijek je odnešeno. Oltar u kapelici u Kalvariji župnik je sam napravio, a slika Žalosne Gospe, koja datira iz vremena njenog nastanka, napola je uništena. Još uvijek nema sredstava za njenu obnovu, te je slika i danas u vrlo lošem stanju. Kapelicu je 1877. godine podigla Branka Mukić, rođena Malagurski, koja je skupa sa suprugom, njenim sestrama i djecom tamo i pokopana. Pojedine obitelji kao zavjetni dar podizale su postaje križnog puta. Na samom ulasku na Kalvariju postoji mali brežuljak na kojem se nalaze dva kipa – Isus i anđeo čuvar. To mjesto simbolizira Getsemanski vrt. 
Svake godine na Kalvariji se u korizmi okupi veliki broj vjernika, no budući da nema razglasa župnik je sa suradnicima improvizirao razne tehničke mogućnosti, kako bi prisutni vjernici mogli sudjelovati u pobožnosti križnog puta. Pomoć je tražena sa svih strana i do sada nitko nije ima sluha za to. Između ostalog, pomoć je tražena nekoliko puta i od Općine Subotica, no tek sada je obećano kako će Kalvarija dobiti struju do Uskrsa 2009. godine. No, je li to samo prazno obećanje ili stvarnost, koja će puno značiti? Vidjet ćemo na proljeće! 
ŽUPNA CRKVA: Pokraj Kal-varije nalazi se i spomenuta crkva Isusova uskrsnuća, kao i župni ured. Ova crkva je kao građevina nedovršena, jer nije ostvaren prvotni plan biskupa Lajče Budanovića – da to bude katedrala. I ovakva kakva je sada, crkva je građena u dvije etape. Započeta je prije 75 godina, kako je rekao župnik mons. Bela Stantić, bez građevinske dozvole, jer tadašnje vlasti nisu dopustile da tu bude crkva. Nakon sedam godina, 1940., ing. Karlo Molcer je napravio projekt i prema njemu je dograđena crkva ovakva kakva je sada. Crkva je iznutra uređena za vrijeme mons. Matije Zvekanovića, te je on i postavio glavnu oltarnu sliku Isusova uskrsnuća 1956., koja je djelo Zlatka Šulentića iz Zagreba. Također, biskup Zvekanović je dao napraviti betlehem u crkvi, koji je urađen u izvornoj veličini i likovi su u bunjevačkoj narodnoj nošnji. Dolaskom župnika Stantića 1972. godine crkva je preuređena prema najnovijim koncilskim propisima. Novi oltar je tada blagoslovio mons. Matija Zvekanović. Za ovu jubilarnu 75. godinu postavljene su dvije nove slike, djela Lajče Vojnića Zelića, a i dijelovi unutrašnjosti crkve su obnovljeni kao i vanjsko stubište.         
Ž. Vukov
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika