Arhiv tekstova

Svetom misom u srebreničkoj crkvi svete Marije počelo je obilježavanje 800 godina franjevačkog pokreta. Nakon svete mise, koju je predvodio provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Ivan Sesar, održano je kratko povijesno izlaganje o Srebrenici povjesničara fra Marka Karamatića s Teologije u Sarajevu. On je sve nazočne podsjetio na povijest dolaska franjevaca u BiH. 

»Franjevci Bosne Srebrene i Hercegovačke provincije su u Srebrenici počeli obilježavati 800. obljetnicu nastanka franjevačkog pokreta. Srebrenicu nismo slučajno odabrali, jer su franjevci ovdje živjeli više od 300 godina, a Srebrenica je najtragičnije mjesto u Europi«, kazao je tom prilikom provincijal Bosne Srebrene Mijo Džolan.

»Prvi franjevci na području današnje BiH došli su u Srebrenicu, gdje su podigli svoj samostan po kojem je 1291. godine cijela provincija dobila ime Bosne Srebrene. Srebrenica je tada postala jedan od ključnih, temeljnih samostana i po tome samostanu, na čijim se temeljima nalazimo, današnja je provincija dobila ime«, rečeno je prilikom izlaganja. Franjevci su na tom području boravili više od 300 godina. 

»Zadnji udar bio je tijekom rata 1686. Samostan je bio razoren, a franjevci su definitivno otišli«, rekao je fra Marko Karamatić u svom kratkom povijesnom izlaganju o Srebrenici. Tek 1991. na temeljima starog samostana podignuta je spomen-kapelica. Nakon rata je u Srebrenici prvi katolički svećenik bio fra Petar Anđelović, koji kaže kako je Srebrenica oduvijek bila zanimljivo mjesto iz kojeg se odlazilo i u njega se vraćalo. Prilikom početka obilježavanja ovog velikog jubileja franjevci su se u Srebrenici podsjetili povijesti svog reda, ali i bliske povijesti Srebrenice, posjetivši Memorijalni centar u Potočarima. »Mi smo danas otišli u možda najtragičnije mjesto Europe, u Potočare, kako bismo dopustili da nas dodirne ljudska tragedija. Jer, s obzirom na to kako mi danas shvaćamo život, čovjeka i njegov odnos prema Bogu, sve dok čovjek ne dozvoli da ga autoritet mučenika dodirne neće moći razumjeti što znači biti čovjek«, rekao je fra Džolan, koji je zajedno s još 150 franjevaca iz BiH i Slovenije odao počast žrtvama Srebrenice. 

U sljedećoj godini jubilej franjevačkog pokreta bit će obilježen u svim BH provincijama, a završna manifestacija bit će održana u listopadu iduće godine u Širokom Brijegu.

Sve do 7. listopada iduće godine u BiH će trajati obilježavanje jubileja – 800. godišnjice nastanka franjevačkog pokreta. Naime, franjevci obiju provincija kroz godinu dana će, osim vanjskih manifestacija – izložbi umjetnina, glazbenih i drugih priredbi, nastojati u svjetlu Franje Asiškog i svoje povijesti preispitati svoje aktualno djelovanje. Podsjetimo, godina 1291. računa se kao godina dolaska prvih franjevaca u BiH, koji su dolazili iz Italije i iz Saske.

Arijana Beus