Arhiv tekstova

KRONIČNI BRONHITIS je relativno česta bolest. Od ove bolesti boluje između 10 i 15 posto odrasle populacije. Važno je istaknuti kako je ta bolest uglavnom vezana uz pušače, pa gotovo ne postoji pušač s »dužim stažem« koji nema ovu bolest. Kronični bronhitis je bolest karakterizirana kašljanjem i iskašljavanjem tijekom tri mjeseca godišnje, najmanje dvije godine uzastopno. Njega odlikuje ustrajan kašalj koji stvara žuti, bijeli ili zeleni ispljuvak, škripanje prilikom disanja i otežano disanje. U ovoj bolesti nisu samo pluća oštećena, nego su ovi bolesnici i uveliko podložniji bolestima srca i krvih žila, dok je primijećen i češći razvoj dodatnih plućnih bolesti kao što su emfizem, karcinom i slično. Također, u fazama pogoršanja dolazi do razvoja teških upala, tj. infekcija pluća, koja kod starijih osoba s oslabljenim imunitetom može biti opasna po život. Kao što smo naveli, kronični su bronhitičari skoro u pravilu pušači ili osobe koje rade u zagađenim i zadimljenim prostorijama, gdje su neprestano izložene prašini ili visokim koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku. Za uspješno liječenje ove bolesti potrebno je prestati izlagati pluća štetnim čimbenicima, tj. pušenju ili nepovoljnoj klimi. Preporuča se da osobe koje boluju od ove bolesti što češće odlaze u krajeve s ugodnom primorskom klimom, naročito zimi. Uz to, potrebno je liječiti i eventualno jače izraženu konstrikciju (sužavanje) bronha. Lijekovi postoje u obliku pumpica i tableta, ali se najčešće u već razvijenim fazama bolesti koriste u kombinaciji.

Slično bronhitisu i ASTMA je kronična bolest plućnog sustava koja izaziva stezanje u prsima i teškoće pri disanju. Za razliku od kroničnog bronhitisa, astma se u pravilu javlja u mlađoj životnoj dobi te, osim zagađenosti zraka, njen uzrok mogu biti i mnogi drugi faktori. Astma se javlja u naletima koje aktiviraju različiti okidači iz okoliša ili emocionalne prirode. Tako napad astme mogu izazvati: težak emocionalni stres – bilo pozitivan ili negativan, povećana koncentracija peluda u zraku, duhanski dim, prašina, plijesan, dlake i perje kućnih ljubimaca i slično. S obzirom da se javlja u napadajima, intenzitet napadaja nije uvijek isti. Nekad je to samo nelagoda prilikom disanja, a nekad je za smirivanje napadaja gušenja neophodna hitna medicinska intervencija praćena aplikacijom injekcija u venu, radi bržeg djelovanja i što ranijeg prestanka napadaja. Poznavajući ovaj mehanizam djelovanja, za sve asmatičare važno je znati prepoznati okidač koji pogoršava bolest te na taj način izbjegavanjem okidača smanjiti jačinu i učestalost napadaja astme, ili je u potpunosti otkloniti. Slično kao i u akutnom bronhitisu o kome je bilo riječi u prošlom broju i ovdje dolazi do otoka sluznice disajnih putova, ali ne zbog infekcije, tj. upale, nego zbog pojačane alergijske reakcije na postojeće alergene. I pokraj svih napora da se izbjegne alergen i ostane zdrav, izgleda da, po svemu sudeći, postoji gen vezan uz astmu i ukoliko u vašoj obitelji netko ima astmu, postoji veća vjerojatnoća da ćete i vi ili vaše dijete oboljeti.

ZABLUDE I ČINJENICE O ASTMI

Zabluda: Astmatičari ne bi smjeli vježbati.

Činjenica: Tjelovježba je jednako važna za astmatičare kao i za sve ostale. Ukoliko se redovito kontroliraju i uzimaju odgovarajući lijek koji njihovu astmu drži pod kontrolom, oni mogu redovito vježbati. Nekim astmatičarima plivanje iznimno godi, dok kod nekih klor iz bazenske vode izaziva alergiju. Stoga s ovim sportom treba biti oprezan ukoliko se boluje od astme.

Zabluda: Astmu ćete prerasti.

Činjenica: Ovo je točno i netočno. Iako se čini kako mnogi koji su imali astmu u dječjem razdoblju prerastu tu bolest, ona se u najvećem broju slučajeva javlja ponovno poslije tridesete godine života. Svakako nije isključena mogućnost da se astma prvi put razvije tek kad osoba zađe u poznije godine života.

Zabluda: Majke koje pate od astme ne smiju dojiti.

Činjenica: Dojenje djece jedini je pravi i ispravan način prehrane dojenčeta. Kod djece koja se ne doje, otpornost organizma pada, te je stoga veća vjerojatnoća pojave astme kod njih, nego kod one djece koju majke doje.

PREVENCIJA

Naučite prepoznati okidače – tvari koje kod vas pokreću napadaj astme: vodite dnevnik o pojedinostima iz svakidašnjeg života, koje utječu na pogoršanje vaše bolesti. Tako ćete izbjegavanjem tog čimbenika sami sebi najviše pomoći.

Izbjegavajte hranu i pića koja imaju visoku koncentraciju sulfita, poput – piva, vina, vinskog octa, instant čajeva, soka od grožđa, limunovog soka, grožđa, svježe rajčice, tijesta za picu, sušenog voća (poput marelice i jabuke), konzerviranog povrća, instant krumpira, kukuruznog sirupa, voćnog preljeva i šećernog sirupa.

Idite na redovite preglede kod vašeg liječnika i opremite se blagovremeno potrebnom terapijom ukoliko znate da slijede velike vremenske promjene, naleti niskog ili visokog tlaka.