Arhiv tekstova

Čitanjem bule pape Be-nedikta XVI. započelo je svečano misno slavlje u đakovačkoj prvostolnici-bazilici svetog Petra, kojom je apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Mario Roberto Cassari obznanio uspostavu slavonske metropolije, Đakovačko-osječke crkvene pokrajine i nadbiskupije i ponovnu uspostavu Srijemske biskupije, te odluku Svetog Oca da se dosadašnji dijecezanski biskup đakovački i srijemski mons. dr. Marin Srakić imenuje prvim nadbiskupom i metropolitom đakovačko-osječkim. 

Sufraganske biskupije su Požeška biskupija i Srijemska biskupija sa svojim biskupima mons. Antunom Škvorčevićem i mons. Đurom Gašparovićem. Sjedište nove nadbiskupije je Đakovo, a susjedište Osijek, čija se župna crkva sv. Petra i Pavla uzdiže na čast konkatedrale, a nova crkvena pokrajina broji 850 tisuća vjernika.

SLAVLJE: No, slavlje je počelo znatno ranije, još 18. lipnja, kada je ova odluka obznanjena u Đakovu i cijeloj Hrvatskoj, a nastavljena za blagdan Svetih Petra i Pavla u Rimu, gdje je dr. Marin Srakić primio iz ruku pape Benedikta XVI. sveti palij, liturgijski znak metropolitanske pastirske službe i označava poseban oblik zajedništva metropolita i rimskog biskupa. U Đakovu se slavilo još u četvrtak, 2. listopada, na tribini »Doneseno je pravo rješenje«, a govorili su dr. Pero Aračić, dr. Andrija Šuljak i dr. Ivica Raguž. Sutradan je nastavljeno večernjom molitvom u svim župnim zajednicama nove nadbiskupije, da bi se u subotu 4. listopada, u Đakovo, unatoč kiši i lošem vremenu, slila rijeka vjernika u đakovačku katedralu.

Nadbiskupu i metropolitu mons. dr. Marinu Srakiću prvi je čestitao nadbiskup zagrebački kardinal mons. dr. Josip Bozanić naglasivši, kako je nova crkvena pokrajina briga Svete stolice za Crkvu u Hrvata i podsjetio na povijesne prilike kroz koje je naša Crkva prolazila i ustrojstvo koje se sukladno prigodama mijenjalo. Tako je i Đakovačka i srijemska biskupija bila dugo u sastavu Hrvatsko-slavonske crkvene pokrajine ili Zagrebačke metropolije sa sjedištem u Zagrebu, ali velika brojnost, više od 2,5 milijuna vjernika usmjeravala je prema novom ustrojstvu. »Kada je 1997. godine osnovana Požeška biskupija stvorili su se uvjeti da istok Hrvatske, gdje i zemljopisno završava kompaktna katolička zastup-ljenost, bude primjereno crkveno organiziran, i zato ovo nije samo hrvatsko već i ukupno katoličko pitanje. Zato hvala Svetom Ocu da je odobrio ovakvo ustrojstvo, a tebi brate Marine i biskupima Antunu i Đuri, svim svećenicima nove metropolije, đakonima, bogoslovima, časnim sestrama i svim vjernicima čestitam i zazivam Božji blagoslov«.

ČESTITKE: Čestitkama su se pridružili sufgaranski biskupi, požeški – mons. Antun Škvorčević, srijemski – mons. Đuro Gašparović te pomoćni biskup mons. Đuro Hranić, biskupi cijelog hrvatskog episkopata, članovi Hrvatske biskupske konferencije, predstavnici Srpske pravoslavne crkve, Kalvinske i Evangelističke crkve te Islamske zajednice, brojni biskupi iz inozemstva, među kojima sam primijetio mons. dr. Ivana Penzeša, biskupa subotičkog, te mons. dr. Andriju Kopilovića.

Svečanoj euharistiji nazočni su bili i brojni predstavnici svjetovne vlasti – dopredsjednik Sabora Vladimir Šeks, ministri Božo Biškupić i Ivan Šuker, saborski zastupnici, župani svih slavonskih županija, gradonačelnici i načelnici općina s ovog područja, predstavnici sveučilišne zajednice i kulturnih institucija.

Nadbiskup dr. Marin Srakić obratio se vjernicima i svim nazočnima u ovom svečanom trenutku i u svojoj homiliji podsjetio na bogatu povijest Đakovačke i srijemske biskupije, ranije Bosanske, još od polovice 13. stoljeća, vrijeme osmanske vladavine od početka 16. pa skoro do konca 17. stoljeća i ponovno uzdizanje biskupije koncem 17. i početkom 18. stoljeća, podsjetio na vrijeme biskupa Čolnića i Mandića, posebice Strossmayera i u posljednje vrijeme Bäjerleina i Ćirila Kosa, kojega je poslije naslijedio.

IDENTITET I DOSTOJANS-TVO: »Uspostavom Slavonske metropolije, odnosno Đakovačko-osječke crkvene pokrajine, Slavonija je dobila svoj crkveni regionalni identitet i dostojanstvo, a na nama je da iskreno živimo svoju vjeru i učvršćujemo je na putu života po evanđelju, a vodit će nas i odluke II. biskupijske sinode«, rekao je nadbiskup Srakić i poručio brojnim vjernicima. »Nemojte da vam smeta to što je danas bilo kiše, jer kod nas u Slavoniji često gledamo u nebo i molimo Boga da nam da kišu, jer kad kiša pada onda će biti i žita i kukuruza, jednom riječju, sve raste što posijemo u ovu našu plodnu zemlju, pa tako neka raste i ovo što smo danas započeli.«

Misno slavlje pratile su velike katedralne orgulje i katedralni mješoviti zbor, Mješoviti zbor župe sv. Petra i Pavla iz Osijeka, Mješoviti zbor Sveta Cecilija iz Vinkovaca i Mješoviti zbor župe Bezgrešnog začeća Marijinog iz Slavonskog Broda.

Slavko  Žebić