Arhiv tekstova

Druga središnja manifestacija obilježavanja 320. obljetnice doseljavanja skupine od oko 3000 Šokaca predvođene franjevcima iz župe Soli u Bač i okolicu započela je 4. listopada okruglim stolom u drevnom gradu Baču, s temom »Migracije kroz stoljeća«. Okrugli stol je započeo izvođenjem pjesme »Šokadija« Božane Vidaković i stihovima pjesme »Pisma praotaca« Ivana Andrašića, članova KPZH »Šokadija« iz Sonte. »Šokadiju« je izvela pjevačka skupina uz pratnju tamburaškog sastava Sonćana, a »Pismu praotaca« govorio je njezin autor. Potom je predsjednica Organizacijskog odbora projekta Stanka Čoban pozvala nazočne na odavanje pošte minutom šutnje za preminulog člana Organizacijskog odbora iz Tuzle prof. Jurja Novosela. Uz pozdrav uzvanicima, sudionicima i publici Stanka Čoban je govorila o do sada realiziranom dijelu projekta. »Evo, danas smo u našem drevnom Baču, u franjevačkom samostanu, u kojemu su se zaustavili i tu našli utočište i svoj novi dom naši preci, predvođeni franjevcima gradovrškog samostana. Ni njima onda, a ni nama danas put nije bio nimalo lak, nailazili smo na brojne prepreke i probleme. Ali, Šokci su se složili, svladali mnoge teškoće i pokazali što sve može kad se Šokci slože«, rekla je, između ostaloga, Stanka Čoban. Zahvalila je svim sudionicima i pokroviteljima ovoga projekta, te izrazila nadu u nastavak rada na nekom novom zajedničkom projektu, koji će hrvatsku zajednicu obogatiti još jednim biserom tradicije i kulture, te nadu da će »i naši potomci nastaviti slaviti našu Gospu, a samim tim doprinijeti i daljnjem jačanju prijateljstva Tuzle i Bača«. 

OKRUGLI STOL: Izlagači na okruglom stolu bili su jezgroviti, uz nešto opsežnije izlaganje fra Josipa Zvonimira Bošnjakovića iz Tuzle, koji je prezentirao rad fra Zdravka Anđića »Migracije kroz stoljeća« i domaćina fra Josipa Špehara o temi »Stanje u Baču u XVI. i XVII. stoljeću«. Za mali predah nazočni su poslušali stihove pučke pjesnikinje Tonke Šimić iz Plavne. Bačke Šokce u »Leksikonu podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca« predstavio je glavni urednik Leksikona dr. sc. Slaven Bačić. Sažetak teme »Odakle su Šokci Bačkog Monoštora« predstavila je Marija Šeremešić. Dvije slične teme – »Šokački Hrvati u Vojvodini na prijelazu dva tisućljeća« prof. Tomislava Žigmanova i »Stanje i perspektive podunavskih Hrvata Šokaca u Bačkoj« prof. Zvonka Tadijana, nazočne su najviše zaintrigirale. Okrugli stol završen je stihovima pjesme Ivana Andrašića »Kažite« i pjesmom Božane Vidaković »Faljen Isus Šokadijo«. Od brojnih pozvanih, okruglom stolu nazočni su bili: konzulica Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici Mirela Lucić, predsjednik DSHV-a i zastupnik u Skupštini Srbije Petar Kuntić, te predstavnici institucija kulture iz – Osijeka, Sombora, Sonte, Bačkog Brega, Bačkog Monoštora, Vajske, Plavne i Bođana. 

OČUVAN IDENTITET: U nedjelju, 5. listopada, Bač je bio stjecište vjernika iz Tuzle i iz bačkog Podunavlja. U okviru druge središnje manifestacije projekta »Tragovi Šokaca od Gradovrha do Bača 1688. – 2008.« organizirana je procesija od župne crkve sv. Pavla do Franjevačke crkve, u kojoj je sudjelovalo svećenstvo i predstavnici diplomacije, lokalne politike, institucija kulture iz BiH i bačkog Podunavlja i nekoliko stotina vjernika. Na ulazu u franjevačku crkvu goste je blagoslivljao gvardijan samostana u Baču pater Josip Špehar. Misno slavlje predvodio je generalni vikar Subotičke biskupije mons. Slavko Večerin, a suslavili su brojni svećenici – franjevci iz Tuzle, te župnici većeg broja  župa Subotičke biskupije. Franjevačka je crkva bila pretijesna za sve vjernike, koji su usrdnom molitvom i skladnom pjesmom htjeli pozdraviti Gospu Radosnu. »Bilo mi je osobito zadovoljstvo, a i velika čast, što sam mogao biti dionik ovoga velikoga slavlja i ovako značajne obljetnice. Zadovoljstvo mi je bilo vidjeti punu crkvu i ovu mladež obučenu u prekrasne narodne nošnje. Znači, hrvatski narod – Šokci pokazuju da su tu, da su očuvali svoj identitet i da će uz Božju pomoć tu i ostati«, kazao za Hrvatsku riječ mons. Slavko Večerin. Velikom dijelu manifestacija ovoga projekta nazočan je bio i gvardijan tuzlanskoga franjevačkoga samostana sv. Petra i Pavla pater Zdravko Anđić. »Danas, 320 godina poslije dolaska naših predaka iz sjeveroistočne Bosne u bačko Podunavlje, mogu izraziti veliko zadovoljstvo viđenim i doživljenim. Već pri susretu na prvoj središnjoj manifestaciji u Tuzli dirnula me je spoznaja s koliko srca i uspjeha se moji sunarodnjaci iz Podunavlja bore za očuvanje svojega nacionalnoga i vjerskoga identiteta kroz starogovor, pjesmu, plesove, kroz svoje starinske nošnje, kroz njegovanje običaja predaka. I ja i moji vjernici osjećamo se kao svoji među svojima, nesretne povijesne okolnosti rastavile su nas tjelesno, ali smo i danas čvrsto povezani duhom cjelovitosti našega naroda«, kazao je fra Zdravko Anđić. Poslije mise druženje hodočasnika nastavljeno je na domjenku u obližnjem hotelu. Mnoge izrečene, a još više one neizrečene riječi pokazale su koliki je emotivni naboj ovoga susreta, susreta ljudi čije su pretke povijesne okolnosti rastavile, ali i ljudi čije su duše ostale vezane neraskidivim nitima osjećaja pripadnosti jednom istom narodu. Radost susreta najjednostavnijim riječima izrazio je fra Josip Zvonimir Bošnjaković prigodom opraštanja: »Zbogom, ostanite mi radosni.« U procesiji i na misi viđeni su brojni uzvanici: predstavnici Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu Filip Damjanović i Rajka Rajić, generalna konzulica Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici Ljerka Alajbeg, zamjenica pokrajinskog tajnika za upravu, propise i nacionalne manjine Antonija Čota, predsjednik Općine Bač Tomislav Bogunović, predsjednik Zajednice bačkih Hrvata u Hrvatskoj Zdenko Bundić, te brojni predstavnici institucija kulture. Organizirano su došli i hodočasnici iz Tuzle, BiH, Sonte, Sombora, Plavne i Bačkog Monoštora, kao i pojedinci s obiju strana Dunava. »Izuzetno sam zadovoljna uspješno realiziranim dosadašnjim, većim dijelom planiranoga. Jedino mi je neobjašnjivo iznenadno otkazivanje dogovorenoga od strane instituta ‚Dr. Ivo Pilar‘ i franjevaca iz Vukovara. Kada se malo slegnu dojmovi razmotrit ćemo i odnos  prema projektu svih subjekata koje je on oko sebe okupio. Cijelom Odboru neshvatljivo je ponašanje čelnika generalnog pokrovitelja HNV-a, čiji predsjednik nije bio nazočan niti jednoj od naših manifestacija. I od strane HMI bilo je puno obećanja, a malo toga je realizirano. S druge strane, u svemu nas je ohrabrila kako moralna, tako i materijalna potpora Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici, bez čijega angažmana vjerojatno ne bismo bili u mogućnosti ostvariti sve planirano«, kaže za Hrvatsku riječ predsjednica Organizacijskog odbora Stanka Čoban.

K. P