Arhiv tekstova
Bunjevci-Hrvati nakon Drugoga svjetskog rata
S jeseni 1944. godine Mađarska i Njemačka vojska su potisnute iz Bačke, a nova komunistička vlast uvodi vojnu upravu koja je trajala sve do rujna 1945. godine. Odmah je započela odmazda nad ratnim zločincima, ali i ideološkim protivnicima.
Glavni narodnooslobodilački odbor Vojvodine je 6. travnja 1945. godine donio odluku o priključenju Vojvodine Federalnoj Srbiji, što je potvrđeno na Antifašističkoj skupštini narodnog oslobođenja Srbije. Članovi vojvođanske delegacije na skupštini bili su titularni bački biskup Blaško Rajić i Lazo Jaramazović.
Na skupštini je, uz to, potvrđena i odluka o isključenju Nijemaca iz građanskih i ljudskih prava. Potom su agrarnom reformom favorizirani kolonisti, uglavnom Srbi iz Hrvatske i BiH, dok je domaće stanovništvo samo iznimno dobivalo zemlju. Stvaranjem zadruga, pak, gasio se život na salašima na kojima su uglavnom živjeli Bunjevci-Hrvati.
BUĐENJE I GAŠENJE: Partizanske jedinice ušle su Suboticu 10. listopada 1944. godine. U prvoj gradskoj upravi uglavnom su bili Hrvati. General Ivan Rukavina, prigodom posjeta Subotici 30. prosinca 1944. godine, izjavio je za list Radio vijesti, koji kasnije dobiva ime Hrvatska riječ, da više nitko neće osporavati hrvatstvo Bunjevaca.
Pored toga otvoreni su odjeli na hrvatskom jeziku u gimnaziji, a osnovano je i nekoliko kulturno-prosvjetnih društava, na primjer »Matija Gubec« u Tavankutu i Hrvatski prosvjetni dom u Somboru, te je otvoreno i Hrvatsko narodno kazalište u Subotici. Život Hrvatske drame trajao je do 1958. godine, kada joj je promijenjeno ime i karakter te od tada nosi ime Drama na srpsko-hrvatskom jeziku. Sudbinu kazališta doživjela je i Hrvatska riječ, koja je preimenovana u Subotičke novine. Istovremeno, ukidaju se odjeli na hrvatskom ili srpskom jeziku, a u nastavi se koristi isključivo istočna varijanta srpskohrvatskog jezika. Nakon toga hrvatski jezik njegovao se na prostorima Vojvodine samo u djelima pojedinih pisaca.
Privid omekšavanja komunističke vladavine od 1968. godine pridonio je značajnijoj aktivnosti hrvatskih intelektualaca u Subotici: pokrenut je godišnjak Danica, a 1970. godine osnovano je Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo »Bunjevačko kolo«. Međutim, nakon gušenja masovnog pokreta 1971. /1972. u Hrvatskoj, započela su uhićenja i istjerivanja s posla Hrvata u Vojvodini.
FORMIRANJE STRANAKA: Antibirokratska revolucija u Srbiji, na prijelazu osamdesetih u devedesete godine XX. stoljeća, dovela je do raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. U masi stranaka koje su formirane u to vrijeme, formiraju se i stranke koje su se zalagale za prava nacionalnih manjina ili etničkih grupa. U lipnju 1990. godine formiran je Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, a pred sam popis stanovništva 1991. godine formirana je Bunjevačka i šokačka stranka, koja se zalaže za interese onih koji se izjašnjavaju samo kao pripadnici tih etničkih grupa.
Posljednjih deset godina pokazalo je da Bunjevci-Hrvati po svemu sudeći ne uče iz vlastitih grešaka u prošlosti. Koliko ih dioba još očekuje?
Svršetak
