Arhiv tekstova
10.10.2008
Pišite o lijepim stvarima
U prošlom broju našeg lista proveli smo anketu među žiteljima Sonte. Ovoga puta naš dopisnik iz Rume razgovarao je sa svojim sugrađanima kao i s građanima iz okolnih mjesta i postavio im pitanja: čitate li »Hrvatsku riječ«, koje je vaše mišljenje o časopisu, imate li nekih sugestija i prijedloga u svezi s unapređenjem sadržaja, što biste dodali, promijenili? Evo odgovora:
Kristina Andrašević, studentica, Beograd: Uspijevam ponekad pročitati »Hrvatsku riječ« i u principu sam zadovoljna kako časopis izgleda, dobro je opremljen i ilustriran, ali se ipak teško nalazi u prodaji, nije komercijalan i nema neku veliku tiražu što je i razumljivo. Mislim da bi trebao imati više tekstova vezanih za mlade, voljela bih kada bi se više pisalo o stranoj zabavnoj glazbi kao i o inozemnim grupama koje u posljednje vrijeme često gostuju kod nas i mislim da biste time privukli i nove čitatelje.
Marija Benčić, studentica, Ruma: Uspijevam ponekad pročitati »Hrvatsku riječ« i po mom mišljenju u pitanju je skroz OK časopis, ima dosta interesantnih stvari koje se u njemu mogu pročitati a osobito su mi interesantni tekstovi o kulturi ili kada se predstavljaju knjige koje su tiskane u vašoj ediciji. Nemam nikakvih zamjerki i samo tako nastavite... pozdrav.
Dražen Štimac, student, Voganj: Pa, volim pročitati vaš časopis i rado ga prelistam kad god mi se ukaže prilika za to. Iskreno, smeta me to što se jako mnogo piše o podjelama i sukobima unutar hrvatske zajednice u Vojvodini, sve je to postalo već otužno i ne služi na čast nikome i mislim da to običnog čitatelja ne interesira pretjerano i može samo odbiti potencijalne čitatelje. Pišite malo više o nekim lijepim stvarima i malo više pažnje posvetite Srijemu.
Ivan Škrobot, student, Ruma: Sviđa mi se u principu vaš list, interesantan je i svakim brojem sve bolji, smeta mi jedino što je Srijem malo zapostavljen i u drugom planu i što događaji iz Srijema nisu baš adekvatno predstavljeni, ali i tu se situacija popravlja i sada je mnogo bolje nego što je bilo. Volio bih kada bi bilo više feljtona, povijesnih i znanstveno-popularnih članaka.
Srećko Bošnjak, student, Ruma: Časopis, iskreno, ne čitam pretjerano često, ali kad stgnem prelistam ga i djeluje mi da je dobar i da se na njemu ozbiljno radi. U pitanju je ipak manjinski časopis i ne može se tu očekivati neka tko zna kolika tiraža, pogotovo kada je Srijem u pitanju. Valjalo bi da imate malo više članaka o zabavnoj glazbi i sportu.
Nikola Jurca
Završena Karlovačka berba
grožđa, poznatija kao Grožđenbal
SRIJEMSKI KARLOVCI – Tradicionalna privredna i turistička manifestacija, Karlovačka berba grožđa, organizirana je krajem rujna 11. put, uz bogat kulturno-umjetnički program.
Karlovačko vino čuveno je još od antičkog doba, a nekada se služilo na bečkom dvoru. »Svake godine krajem rujna svečano se obilježavala berba grožđa, te smo nastavili s duhovnom obnovom te stare narodne svetkovine«, istaknuo je Branko Stamenović, član Organizacijskog odbora zadužen za kulturno-umjetnički program, koji je ove godine počeo otvorenjem izložbi »Karlovci u djelima slikara druge polovice XX. stoljeća« u galeriji Kulturnog centra i vinogradarskog postava »Od čokota do kapljice« u Gradskom muzeju, nakon čega je u Karlovačkoj gimnaziji nastupio gradski zbor.
U petak su bila predstavljena najbolja karlovačka vina, nagrađena na ovogodišnjem Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, zatim je Trgom Branka Radičevića, koji je bio središnje mjesto proslave, prodefilirao gardski orkestar. Najbolji karlovački vinogradari nagrađeni su na posebnoj svečanosti, isto u subotu, dok je natjecanje u brzom ispijanju gemišta »na metar« bilo organizirano u nedjelju poslije podne.
Nastupom »Obraše se vinogradi« pobjednika ovogodišnjeg festivala tamburice u Deronjama orkestra »Zlatne tambure«, u nedjelju navečer zatvorena je Karlovačka berba. Manifestaciju je posjetilo nekoliko tisuća posjetitelja.
I. Kušeta
Blagoslov đaka
ZEMUN – U župnoj crkvi u Zemunu, 5. je listopada mons. Jozo Duspara na svečanoj misi blagoslovio učenike, studente i sve mlade župljane ovoga grada. Propovijed zemunskog župnika bila je upućena roditeljima i svima onima koji na bilo koji način pridonose odgoju i razvoju mladeži. Tom prilikom naveo je na razmišljanje koliko su oni, kojima je od Boga povjeren ovaj najvažniji i najodgovorniji zadatak, uspjeli u svojim djelima opravdati povjerenje koje u njih polažu njihova djeca. Nakon propovijedi, na samom kraju mise pjevao je zbor mladih župljana Zemuna. Poseban ugođaj predstavljala je pjesma »Marijo, o, Marijo« kojom je i završena ova svečanost a župnik Jozo Duspara je izrazio želju da otpjevati je skupa sa zborom mladih i time pokazati kako će uvijek podržavati odgoj novih naraštaja u duhu vjere, jer oni tek počinju tražiti svoj životni put, i da će na tu nakanu kad god je to potrebno zazivati Gospin zagovor. Djeca i mladi su i nakon mise uz pjesmu nastavili druženje.
D. Lukinović
