Arhiv tekstova

Izvršno vijeće Vojvodine, na sjednici održanoj 4. lipnja 2008. godine, razmotrilo je i prihvatilo Informaciju o osnovnom obrazovanju i odgoju s posebnim osvrtom na obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina i Informaciju o srednjem obrazovanju i odgoju učenika s posebnim osvrtom na školovanje pripadnika nacionalnih manjina u AP Vojvodini u školskoj 2007./2008. godini. Informaciju je Izvršno vijeće  uputilo odborima Skupštine Autonomne Vojvodine na razmatranje. Odbori Skupštine APV su istu prihvatili tijekom rujna 2008. godine. 

OSNOVNO OBRAZOVANJE: Osnovno obrazovanje i odgoj ostvaruje se u 344 osnovne škole raspoređene u 45 općina, za 162.950 učenika u okviru 7920 odjela. Nas ovdje zanima obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina. Prema odredbi članka 7. Zakona o osnovama sustava obrazovanja i odgoja obrazovni rad za pripadnike nacionalnih manjina ostvaruje se  na materinskom jeziku, i samo iznimno može se ostvarivati na srpskom jeziku. Ovaj krovni zakon donesen je 2003. godine. Zakon o osnovnoj školi  donesen je ranije i sasvim je normalno da nije usuglašen s krovnim zakonom. Zakon o osnovnoj školi predviđa da se za pripadnike nacionalnih manjina  obrazovni rad ostvaruje  na materinskom jeziku, ili dvojezično, ako se za upis prijavi najmanje 15 učenika. Zakonom o utvrđivanju određenih ovlasti autonomne pokrajine predviđeno je da  uz suglasnost pokrajinskog tajnika za obrazovanje i kulturu, škola može otvoriti odjel i s manjim brojem učenika. Takva praksa je prisutna u Vojvodini. Za učenike pripadnike nacionalnih manjina, koji nastavu pohađaju na  srpskom nastavnom jeziku, osigurano je učenje materinskog jezika s elementima nacionalne kulture. Broj učenika nije naveden. Sve to mutatis mutandis vrijedi i za srednje obrazovanje. Nacionalni sastav učenika osnovnih škola dan je u tablici broj 1.

Iz podataka se može vidjeti sljedeće:

Od ukupno 20.133 učenika Mađara, 16.016 ili 79,55 posto školuje se na mađarskom jeziku;

Od ukupno 4246 učenika Slovaka, 3233  ili 74,4 posto školuje se na slovačkom jeziku;

Od ukupno 2394 učenika Rumunja, 1396 ili 58,31 posto školuje se na rumunjskom jeziku;

Od ukupno 1212 učenika Rusina, 588 ili 48,91 posto školuje se na rusinskom jeziku;

Od ukupno 3478 učenika Hrvata, 228 učenika ili 6,55 posto školuje se na  hrvatskom jeziku.

Treba istaknuti kako Romi i Ukrajinci izučavaju materinski jezik s elementima nacionalne kulture, a Bunjevci, prema dobivenim podacima, ne izučavaju bunjevački govor s elementima nacionalne kulture niti u jednoj školi. Iz sredstava javnog informiranja poznato je da se  u nekim osnovnim školama u Subotici izučava bunjevački govor s elementima nacionalne kulture. Zašto to škole nisu prijavile u svojim izvješćima, za sada nije poznato.

Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture uči 255 učenika, što je za 107 MANJE nego prethodne godine. Zašto je došlo do toga? Uzrok je prije svega broj učenika za izučavanje  materinskog jezika koje je  tražilo Ministarstvo prosvjete Republike Srbije, odnosno Školska uprava u Somboru. Da takva praksa nije prisutna  na drugim područjima Vojvodine,  evidentno je iz Informacije za srednju školu gdje se navodi da je mađarski jezik s elementima nacionalne kulture organiziran  za tri (3) u učenika u Adi, a isto tako za tri učenika  organizirano je njegovanje rusinskog jezika. Evidentno je da  se isti propisi ne primjenjuju u Vojvodini. Neshvatljivo i neprihvatljivo, najblaže što se može reći.

SREDNJE OBRAZOVANJE: Srednje obrazovanje na teritoriju AP Vojvodine se  u školskoj 2006./2007. godini  ostvarivalo u 39 općina (od ukupno 45 općina) u kojima se nalazi 127 srednjih škola: 26 gimnazija (22 opće i 4 specijalizirane – 2 za nadarene učenike u matematičkoj gimnaziji na srpskom i mađarskom jeziku), 74 stručne škole, 10 mješovitih škola, 7 umjetničkih škola i 10 srednjih škola  za učenike sa smetnjama u razvoju.

Obrazovno-odgojni rad se realizirao na srpskom, mađarskom, rumunjskom, slovačkom, rusinskom i po prvi put na hrvatskom jeziku. Broj učenika koji su  pohađali nastavu na jezicima nacionalnih manjina iznosi 7302 ili 9,78 posto od ukupnog broja učenika.

U odnosu na  školsku 2006./2007. godinu, broj učenika u srednjim školama je manji za 1333 učenika ili 1,52 posto a broj odjela je manji za 16 učenika ili 0,55 posto. Ukupan broj učenika s nacionalnom strukturom posljednjih pet godina  i etničkom strukturom stanovništva iz 2002. godine dan je tablici broj 2. Iz tablice je vidljivo kako je prošle školske godine bio najveći broj Hrvata u posljednjih pet godina koji pohađaju srednje obrazovanje. Samo letimičan pogled  na podatke pokazuje  kako iz godine i godine opadaju Jugoslaveni.

Važno je istaknuti koliko se nacionalne manjine školuju na svom materinskom jeziku. Iz Informacije može se zaključiti:

Od ukupno 8963 učenika Mađara, 6356  ili 70,91 posto školuje se na mađarskom jeziku;

Od ukupno 1700 učenika Slovaka, 335  ili 19,70 posto školuje se na slovačkom jeziku;

Od ukupno 728 učenika Rumunja, 205 ili 28,16 posto školuje se na rumunjskom jeziku;

Od 464 učenika Rusina, 63 ili 13,58 posto školuje se na rusinskom jeziku;

Od ukupno 1884 učenika Hrvata, 15 učenika ili 0,79 posto školuje se na  hrvatskom jeziku;

  Učenici koji se ne školuju na materinskom jeziku imaju pravo na  učenje materinskog jezika s elementima nacionalne kulture. Nažalost, to se odveć malo i koristi. Tako je veoma interesantno da je   za svega 3 učenika  organizirano učenje rusinskog jezika s elementima nacionalne kulture. Učenje  rumunjskog jezika s elementima nacionalne kulture  odvija se  u Vršcu za 14 učenika i u Kovačici za 18 učenika. Učenje slovačkog jezika s elementima nacionalne kulture organizirano je u Staroj Pazovi za 162 učenika, Bačkoj Palanci za 6 učenika u Kovačici za 14 učenika. Mađarski jezik s elementima nacionalne kulture organiziran je za 3 učenika Tehničke škole u Adi. Poznato je da u Gimnaziji »Svetozar Marković« postoji takav vid nastave na hrvatskom jeziku, ali ni ovoga puta nije evidentiran u  Informaciji.                               g