Arhiv tekstova

Prema najavama ministra za ljudska i manjinska prava Svetozara Čiplića, novi zakon o nacionalnim vijećima trebao bi biti donesen do kraja godine. Kao što je već poznato, vijeća manjinskih nacionalnih zajednica u Srbiji trenutačno funkcioniraju u sastavima kojima je istekao mandat još prije skoro dvije godine. 

Uoči formiranja radne skupine koja će izraditi nacrt zakona o nacionalnim vijećima, predstavnici mađarske zajednice (političkih stranaka, nevladinih organizacija, vjerskih zajednica), prošloga su petka na javnoj raspravi u Subotici iznijeli stavove o odredbama budućeg zakona. Mađarska nacionalna zajednica, kako su prenijeli drugi mediji, inzistira da se nacionalna vijeća biraju neposredno, na osnovi posebnog biračkog popisa, zatim da dobiju šire ovlasti u područjima obrazovanja, kulture, informiranja i službene u uporabe jezika, a zakon također treba pružiti jamstva za financiranje djelatnosti nacionalnih vijeća. 

Tragom ove javne rasprave koju je organizirala mađarska, kao najbrojnija i politički najmoćnija  manjiska zajednica u zemlji, za mišljenje o tomu što očekuju od novog Zakona o nacionalnim vijećima pitali smo predstavnike dvaju hrvatskih stranaka.

REALNIJA OPCIJA: Predsjednik Demok-ratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petar Kuntić kaže kako je spomenutoj javnoj raspravi službeno nazočio i njihov predstavnik, dopredsjednik stranke Josip Gabrić. »O sadržaju tog sastanka  detaljno nas je obavijestio i mi smo tu točku imali na dnevnom redu sjednice Vijeća DSHV-a koja je održana u petak. Došli smo do zaključka da nama neposredni izbori ne odgovaraju, ukoliko ne bude apsolutne logističke potpore države. Prema jednom prijedlogu zakona, za izbore za nacionalna vijeća potrebno je da na popis uđe 50 posto plus jedan pripadnik zajednice, što znači da bismo mi morali imati 33-34 tisuće Hrvata na tom manjinskom popisu kako bi to bilo valjano, a to je u ovom trenutku nemoguće, imajući u vidu situaciju koju su prošli Hrvati u posljednjih 20 godina na ovim prostorima. Zato smo više za realniju opciju, a to je elektorska opcija, ali s ovjerenim potpisima, isto onako kako se radi kada država raspisuje izbore na bilo kojoj razini. Situacija oko izbora za nacionalna vijeća je po mom mišljenju još uvijek realno na početku, mada postoji volja sa svih strana, ali operative još nema i bojim se da izbori neće biti raspisani u prvom tromjesečju iduće godine, jer bismo tako već sada trebali imati konkretne prijedloge, da oni idu u javnu raspravu i da se krajem godine nađu pred narodnim zastupnicima na usvajanju. Priča se nastavlja dalje, ali za razliku od prošlog puta, sada barem postoji volja da se  radi po tom pitanju«, kaže za HR Petar Kuntić.

PRAVLJENJE MANJINSKIH SPISKOVA: S druge strane, Demokratska zajednica Hrvata se zalaže za neposredan način  izbora predstavnika nacionalnih manjina na posebnim manjinskim spiskovima, te šire ovlasti svih predstavnika nacionalnih vijeća glede dosadašnje zakonske regulative. »DZH smatra da dosadašnji način izbora nacionalnih vijeća nije bio dobar i treba se izmjeniti i modernizirati«, kaže predsjednik ove stranke Đorđe Čović. »Potrebno je osigurati uvjete za pozitivno ozračje i klimu, kako bi novoizabrani predstavnici mogli ispuniti svoju zadaću u zakonskim okvirima glede obrazovanja, kulture, informiranja i službene uporabe jezika. Jedno od mogućih rješenja, svakako je pravljenje posebnih spiskova nacionalnih manjina prema posljednjem popisu u Republici Srbiji, a koje republika već ima, uz koordinaciju manjinskih predstavnika skupa s ovlaštenim predstavnicima tijela državne uprave. Pravljenjem posebnih manjinskih spiskova eliminirali bi se brojni nedostaci koji ne idu u prilog rješenju postojećeg problema. Jedan od najvećih zadataka svakako je spriječiti glasovanje građana koji nemaju pravo glasovanja za predstavnike nacionalnih vijeća i tako onemogućiti njihov utjecaj. Posebni manjinski spiskovi nakon glasovanja dali bi pravu sliku o stanju u svakoj manjinskoj zajednici i spriječili brojne nedostatke dosadašnjeg načina izbora nacionalnih vijeća«, kaže on.

Čović dodaje kako javna rasprava na inicijativu SVM-a glede prijedloga nacrta izbora novog saziva nacionalnih vijeća predstavlja normalan slijed događanja nakon održanih parlamentarnih izbora na svim razinama republike, u kojoj su Mađarska koalicija i DZH skupa sudjelovali. »SVM kao glavni akter Mađarske koalicije ulijeva povjerenje i respekt da će ovo pitanje biti riješeno na zadovoljavajući način svih predstavnika manjina«, napominje Čović.

Davor Bašić Palković