Arhiv tekstova

Ovi hladni dani koji su za nama, ali i pred nama, i nagle promjene vremenskih prilika, koje se u posljednje vrijeme sve češće javljaju, najteže doživljavaju srčani i plućni bolesnici. U našoj rubrici o zdravlju u posljednjih godinu dana plućni su bolesnici bili nepravedno zapostavljeni, zato ćemo im se u nekoliko idućih brojeva maksimalno posvetiti. Govorit ćemo o akutnom i kroničnom bronhitisu, o astmi, upalama i tumorima pluća. 

BRONHITIS je bolest gornjeg dijela dišnog sustava kod kojeg se upali sluznica gornjih plućnih, bronhijalnih putova. Obično dišni putovi proizvode oko 30 g sekreta dnevno. Sekret se ne skuplja jer ga tijelo neprekidno čisti trepetljikama, koje se nalaze na površini sluznice dišnog sustava i čovjek ga zatim iskašlje ili proguta. Kada sluznica unutar velikih dišnih putova postane otečena i crvena tada dolazi do poremećaja funkcije trepetljika. Tijekom bronhitisa (kada su bronhi upaljeni) mogu se stvoriti velike količine sluzi, koja ide prema gore kada kašljete, zato je kašalj u početku suh, a kasnije dolazi do iskašljavanja guste sluzi. KAŠALJ je u osnovi jedini mehanizam izbacivanja bronhijalnog sekreta. On štiti pluća od nakupljanja sekreta, začepljenja sitnih dišnih putova i naseljavanja bakterija u nakupljenom sekretu. Bronhitis je obično praćen osjećajem nedostatka zraka, gušenjem ili pak »škripanjem« pluća, što se nekad može čuti prilikom udaha, a još više prilikom izdaha. Kao i većina drugih bolesti, bronhitis postoji u dva oblika, akutnom i kroničnom, s tim da mnogi bronhijalnu astmu svrstavaju u ovu bolest, ali je to bolest drugačijeg uzroka, tijeka i ishoda.

AKUTNI BRONHITIS praćen je jakim, suhim kašljem, blago povišenom temperaturom, pečenjem i stezanjem u grudima, koje je praćeno bolovima ispod grudne kosti prilikom dubokog udisaja i gustim sekretom, koji se javlja nakon dva do tri dana. Uobičajeno je da akutni bronhitis prolazi tijekom nekoliko dana sam od sebe, uz potpuni oporavak i bez dugotrajnih posljedica, iako kašalj može biti prisutan još tri ili više tjedana. Akutni bronhitis se najčešće javlja zimi ili u kasnu jesen, obično nakon nepreležane prehlade ili drugih infekcija grla ili nosa, koje su bile virusnog porijekla. Najčešći virusi koji izazivaju ovaj oblik bronhitisa su: adenovirusi, virusi influence, parainfluence, rinovirusi, respiracijski sincicijski virusi i drugi. U mladih osoba bronhitis mogu izazvati neke »atipične« bakterije – Mycoplasma pneumoniae, Chlamydia pneumoniae i Bordetella pertusis, uzročnik magarećeg kašlja.

Od ove bolesti najčešće oboljevaju djeca i odrasli oslabljenog imuniteta. Također je veća vjerojatnoća da ćete oboljeti od akutnog bronhitisa, ali i od bilo koje druge plućne bolesti, ako ste pušač ili ako živite s nekim tko puši. Organizam oslabljen nekom drugom kroničnom bolešću (karcinomom, nereguliranim dijabetesom, teškom srčanom insuficijencijom…), pothranjenost i udisanje zagađenog zraka pogodni su čimbenici za razvoj bronhitisa. Postoji rizik za razvoj NADRAŽAJNOG BRONHITISA, sličnih simptoma, ali bez razvoja visoke tjelesne temperature – ako ste izloženi kemijskim isparavanjima zbog amonijaka, jakih kiselina, klora, sulfidne kiseline, sulfatnog dioksida, broma, ili prašini koja nadražuje dišne putove. Nadražajni bronhitis obično prolazi kad niste više izloženi isparavanjima ili nadražujućim sredstvima, i često se miješa s alergijom. 

Liječenje akutnog bronhitisa je u osnovi simptomatsko, što znači da se liječi simptom koji postoji. Svakako, nekoliko dana dok traje napadaj bolesti neophodno je mirovanje i odmaranje, osobito kod onih koji imaju povišenu tjelesnu temperaturu. Potrebno je uzimati puno tekućine na usta (3 do 4 litre na dan), najčešće u obliku čajeva i drugih toplih napitaka.                                                                                           Uz ovo se savjetuje i parenje nosnih i dišnih putova nad toplim čajem od mente ili kamilice (nezaslađenim), ili pak nad vodom s dodatkom aromatičnog bilja – lavande, mente peperite i slično. Lijekovi protiv bolova i povišene temperature svakako će odigrati značajnu ulogu u terapiji ove bolesti. Većinom je bronhitis rezultat virusne infekcije na koju antibiotici ne djeluju, te se antibiotici moraju uvoditi tek uz strogu kontrolu liječnika. Osim nepotrebnog uzimanja antibiotika velika pogreška, koju mnogi prave u okviru »kućnog liječenja« bronhitisa, je suzbijanje kašlja. Ne treba suzbijati kašalj, ako iskašljavate. Sav sekret iz dišnih putova treba odstraniti, jer zaostali sekret čini savršenu podlogu za razvoj bakterija i posljedični nastanak upale pluća. U iskašljavanju mogu pomoći lijekovi, tzv. ekspektoransi, ali samo u slučaju ako se uz njih uzima puno tekućine. Ukoliko se za 3-5 dana simptomi ne smiruju, te se počne pojavljivati značajno povišena temperatura ( 38ºC i više) neophodno je javiti se liječniku. Tada je najvjerojatnije došlo do razvoja komplikacija bolesti, tzv. bakterijske superinfekcije. Ozbiljne se komplikacije obično javljaju samo u bolesnika s već postojećim kroničnim respiracijskim bolestima ili kod srčanih bolesnika. U takvih bolesnika akutni bronhitis može izazvati teški poremećaj plinova u krvi. Otežano disanje može se javiti ukoliko dođe do začepljenja dišnih putova, a dugotrajna vrućica upućuje na upalu pluća, ozbiljnu bolest koja može ugroziti život.

SAMOPOMOĆ

Slijedite ove prijedloge, koji vam mogu pomoći u bržem oporavku i spriječiti razvoj komplikacija akutnog bronhitisa: 

• Puno se odmarajte. 

• Pijte puno tekućine (3 do 4 litre na dan). 

• Koristite se ovlaživačem zraka u vašoj sobi. Topao, vlažan zrak pomaže oslobađanju sluzi u dišnim putovima i iskašljavanju. 

• Uzmite lijek za iskašljavanje koji se može nabaviti u ljekarni u slobodnoj prodaji. 

• Ako je kašalj suh, a ometa san i iscrpljuje, treba ga ublažiti lijekovima protiv kašlja. Ako je moguće, najbolje je ne zaustavljati kašalj. Kašalj je osnovni mehanizam uklanjanja sluzi iz dišnih putova. 

• Izbjegavajte onečišćivače, kao što je primjerice duhanski dim.