Arhiv tekstova

U subotu, 27. rujna, Rešetari su bili prijestolnica ljudi kojima je stih u srcu a hrvatski izričaj na usnama. Više od 50 pjesnika okupilo se u Rešetarima. Brojnošću žitelja mali, ali duhom i srcem  veliki, Rešetari su općina u Brodsko-posavskoj županiji, koju naseljava oko 5600 ljudi. U subotnje prijepodne pjesnici su započeli s okupljanjem u prostorijama OŠ Ante Starčević. Dočekali su ih predusretljivi domaćini, predsjednik Književno likovnog društva »Rešetari« Ivan Da Villa i ravnatelj škole Tihomir Batalo sa suradnicima. Srdačan razgovor starih znanaca, upoznavanje novih sudionika, razgovor s njima kao i sa starim znancima, ispunili su vrijeme do, za mnoge najljepšega dijela susreta, do predstavljanja pjesnika učenicima osnovnih škola iz Rešetara i Nove Gradiške. 

SUSRET S DJECOM: Pjesnici su govorili djeci o sebi i svojemu pisanju, te o očuvanju najbitnijega dijela svojega nacionalnoga bića, o očuvanju ljepote hrvatskoga izričaja. Djeca su pozorno slušala, a puno toga i pitala. Pjesnici su odgovarali, a na koncu se za sjećanje i fotografirali s djecom. Neka djeca pročitala su svoje stihove, kako bi pjesnicima dali do znanja da hrvatski izričaj u stihovima nema samo njih i samo danas, nego ima i lijepe perspektive u ovoj mladosti i razdraganosti. I pitali su.  Pitali su pjesnike kako pišu, zbog čega pišu i kada su počeli pisati, pitali su i pišu li još nešto osim poezije. Poslije je promoviran je XI. zbornik pjesama »Uz rub vremena« i Zbornik odabranih radova iz dosadašnjih X. susreta »Ogrlica za jutro i samoću«.

ZBORNICI:  Zbornike su promovirali Ivan Slišurić i Lujo Medvidović, medijator je bio Ivan Da Villa. Prvi dio promocije posvećen je bliskom i bolnom sjećanju na, pred samo tiskanje ovih zbornika, prerano otišlu Slavicu Brinzej. Upravo iz toga razloga umjesto predgovora Zborniku »Uz  rub vremena« tiskan je jednostavan, ali za sve koji su dušu i elan preminule pjesnikinje poznavali, snažan napis »Našoj kolegici, pjesnikinji Slavici Brinzej«. 

U drugom dijelu promocije govorila je i nekolicina pjesnika. O svojemu životu i radu u Južnoafričkoj Republici govorio je Petar Frano Bašić, najpoznatiji po izumu srčanoga stroja, kojega je tijekom operacije presađivanja srca rabio glasoviti kirurg dr. Cristian Barnard, a rabi se i danas diljem SAD. Skup je pozdravio i Kanađanin Antun Kikaš. Doletio je iz Toronta, sreo stare prijatelje i upravo u ovom obraćanju skromno izjavio kako KLD-u Rešetari donira 5000 dolara, budući da vidi da su potrebe velike, a novaca je malo. Bio je presretan kad je doznao kako će upravo ti novci omogućiti tiskanje Zbornika dječje poezije. Skup su pozdravili i Alfred Matijašević iz Berlina, Ivanka Madunić-Kuzmanović iz Milwaukeeja, USA, Marija Kosović-Makić iz Sidneya, Australija, glavni tajnik Zajednice Hrvata u Makedoniji Anton Kuljevan. 

PERSPEKTIVE: Život i rad Hrvatske zajednice u Srbiji, s naglaskom na rad institucija kulture, predstavio je Ivan Andrašić. Osobito zanimanje nazočnih iz najudaljenijih dijelova svijeta izazvao je projekt »Tragovi Šokaca od Gradovrha do Bača 1688. – 2008.«. 

Uslijedio je susret s predsjednikom općinskog vijeća i v.d. načelnika općine Rešetari Zlatkom Agom, koji je upoznao goste sa sadašnjim stanjem i perspektivama, te napomenuo kako je KLD Rešetari sa svojom likovnom izložbom i susretom pjesnika hrvatske dijaspore perjanica u promidžbi ove općine. 

Večernji dio otvoren je hrvatskom himnom u izvedbi pjevačkog zbora »Slavča«, a druženje je nastavljeno predstavljanjem svakog pjesnika.  

Supokrovitelja Susreta, Hrvatsku maticu iseljenika predstavljala je Dijana Mašala Perković, koja je bila izuzetno zadovoljna viđenim i doživljenim. »Nas u HMI presretnim čini inicijativa jedne male lokalne zajednice, koja na ovakav način njeguje veze s Hrvatima iz dijaspore. U Rešetarima je senzibilizirana svijest da dio hrvatskoga puka živi izvan domovine, da ih nije zanemariv broj i da žive po cijelom svijetu. Broj sudionika se proširio, došli su pjesnici ne samo iz europskih zemalja, nego i iz Južne Afrike, Kanade, USA i iz Australije. Nama, kao suorganizatorima skupa, izuzetno je drago što su svi sudionici zadovoljni i što na ovaj način njeguju jedan vrlo bitan segment hrvatske kulture«  rekla je Dijana Mašala Perković.

K. P.