Arhiv tekstova

Pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, Hrvatska matica iseljenika (HMI) od 6. do 10. listopada u Zagrebu organizira Tjedan hrvatskih manjina na kome će ove godine svoje kulturno stvaralaštvo predstaviti Hrvati iz susjednih zemalja – Austrije, Italije, Mađarske, Slovačke i Srbije. U tom povodu razgovarali smo s Marijom Hećimović, rukovoditeljicom Odsjeka za autohtone hrvatske manjine u HMI.

Čime ste se vodili u koncipiranju ovogodišnjeg programa Tjedna? 

Tijekom ovih 14 godina mijenjali smo koncepciju našega Tjedna hrvatskih manjina. Na početku su bili posvećeni samo jednoj autohtonoj hrvatskoj manjini, uslijedili su miješani tjedni, na kojima su nastupile sve hrvatske manjinske zajednice u istom tjednu. Ovaj put smo pozvali samo dio hrvatskih manjinskih zajednica i to iz Austrije, Italije, Mađarske, Slovačke i Srbije točnije iz Vojvodine (gdje i živi najbrojnija hrvatska zajednica), kako bi programi bili bolje praćeni. Manjinske zajednice koje nisu pozvane ove godine bit će pozvane dogodine, tako da će u dvije godine, svi imati prilike sudjelovati na Tjednu.

Kažite nam nešto više o samom programu?

Ovogodišnji program započinje otvorenjem multimedijalne izložbe o moliškim Hrvatima (Hrvati iz Italije) na kojoj će biti prikazana povijest i sadašnjost potomaka Hrvata, koji su tijekom 15. i 16. stoljeća iz južnohrvatskih krajeva preko Jadrana naselili prostore Italije, a danas su se održali u pokrajini Molise. 

Istu večer slijedi koncert Folklornog ansambla »Baranja« iz Pečuha (Mađarska), koji će se predstaviti bogatim programom u kojem će se između ostaloga vidjeti Prisički svatovac, Nadmetanje plesača, Djevojačke igre s flašama i nezaobilazne Bunjevačke igre.

Sljedeći dan započinje predstavljanjem knjige Dijalogom kroz stoljeća autorice dr. Janje Prodan iz Mađarske, koja nam u svojoj knjizi govori o teoriji i praksi prevoditeljske djelatnosti s osvrtom na umjetničko prevođenje.

Istoga dana u poslijepodnevnim satima nastupa Dramski odjel HKC »Bunjevačko kolo« iz Subotice predstavom »Ljubavno pismo« Koste Trifkovića. Riječ je o komediji  na ikavici bačkih Hrvata u kojoj zamjena pisama dovodi do komičnih situacija kroz koje se oslikavaju karakter i narav likova uvučenih u igru. U večernjim satima na Gornjem Gradu u crkvi sv. Katarine bit će održan koncert marijanskih i drugih crkvenih pjesama u izvedbi zbora KUDH »Bodrog« iz Bačkog Monoštora. Na programu su pjesme Lipa si lipa, Faljen Isus Marijo, Pozdravljam Te draga Gospo i druge.

Trećega dana imat ćemo prilike ugostiti Hrvate iz Slovačke, koji će nam promovirati dvije svoje knjige. »Nuovo selo se smije« Viliama Pokornog-Tice, riječ je o sabranom prikazu usmene baštine iz hrvatske sredine u Devinskoj Novoj Vesi. Knjiga je napisana na dijalektu koji se sačuvao kod potomaka hrvatskih kolonista iz 16. stoljeća. Druga knjiga je »Ljeto va jačka Hrvatskoga Jandrofa« Radoslava Jankovića, koji je u knjizi sakupio i zapisao brojne pučke i crkvene pjesme kako bi ih sačuvao od zaborava. U glazbenom programu nastupit će Muško pjevačko društvo iz Hrvatskoga Jandrofa, koji će uz ostalo izvesti i pjesme koje su u knjizi objavljene.

Na kraju će nam se predstaviti gradišćanski Hrvati iz Austrije i to prvo promocijom zbirke pjesama Antona Leoplda »Pjesme na dvi jeziki«, a u večernjim satima u Hrvatskome glazbenom zavodu nastupa Tamburaški orkestar i zbor iz Pinkovca. Održat će koncert pod nazivom »Zajednički korijeni«. U bogatom programu čut ćemo niz pučkih pjesama kao i djela klasične glazbe.

Budući da se ova manifestacija održava 14. put, kakva su dosadašnja iskustva HMI po pitanju recepcije programa Tjedna među Hrvatima u matici, konkretno u Zagrebu u kojem se manifestacija održava? Uspijevaju li ovi programi privući širu pozornost hrvatske javnosti?

Tjedan je zamišljen kao skup kulturnih događanja kroz koja hrvatske manjinske zajednice (od kojih autohtone zajednice žive u Austriji, Češkoj, Italiji, Mađarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Srbiji i Crnoj Gori), pokazuju kako čuvaju i njeguju hrvatski jezik i nacionalni identitet, koji su baštinili od svojih predaka. Uvjereni smo da je taj put težak i mukotrpan pa stoga Hrvatska matica iseljenika većinom svojih programa, pa tako i Tjednom, želi  pomoći hrvatskim autohtonim zajednicama u tim nastojanjima. Vjerujemo da domaća publika zna cijeniti te napore i da svojim dolaskom to i dokazuje. Redovitim i brojnim obavijestima nastojimo da program dođe do što brojnije publike. Uglavnom smo zadovoljni posjetom, naravno sve uvijek može biti bolje.

Kako vidite budućnost Tjedna hrvatskih manjina u organizacijskom i programskom smislu?

Hrvatska matica iseljenika želi nastaviti tradiciju održavanja Tjedna. Bilo bi dobro da to bude program, na koji naše hrvatske manjinske zajednice mogu računati svake godine. Kako Tjedan radimo u prvom redu radi njih, spremni smo na svaku programsku i organizacijsku promjenu, koju nam sudionici predlože. Želja za suradnjom koju Hrvatska matica iseljenika pokazuje svim zajednicama je neupitna, a što ona bude cjelovitija i sadržajnija, vjerujemo da će zadovoljavati veći broj sudionika, a time će naša suradnja dobivati svoj puni smisao.

D. B. P.