Arhiv tekstova
03.10.2008
Vijesti
Zagrebačka verzija slavnog Oktoberfesta
Rujanfest
U Zagrebu je od 24. do 30. rujna ove godine održan prvi Rujanfest, zagrebačka verzija slavnog münchenskog festivala piva Oktoberfesta. Više od 20 vrsta piva, miris kobasica, graha, čobanca, jela s roštilja i ostalih delicija, uz simboličnu ulaznicu od 10 kuna i besplatan parking, privuklo je prošlog tjedna nekoliko desetaka tisuća Zagrepčana i njihovih gostiju na novozagrebačko jezero Bundek. Bogati program Rujanfesta odvijao se u sedam šatora kapaciteta 20 tisuća ljudi, od kojih je onaj najveći, centralni, ugostio hrvatske i regionalne pivare, koje su na zadovoljstvo brojnih pivopija prezentirale svoje proizvode po pristupačnim cijenama. Osim ljubitelja ovog, sve popularnijeg »prehrambenog proizvoda«, na svoje su došli i brojni ljubitelji glazbe koji su tjedan dana uživali u pjesmama tridesetak pjevača i bendova. Dok je starija i srednja generacija u Velikom šatoru Fest pivnice uživala slušajući – »Nove fosile«, klapu »Maslina«, „Hari Mata Hari“, »Gustafe«, »Crvenu jabuku«, Luku Nižetića, Maju Šuput, Matu Bulića, »Slavonske lole«, Dinu Merlina, Jolu i »Kad bi‘ bio Bijelo dugme« (Bebek, Alen i Tifa), mlađu publiku su u posebnom »Etno–urban–rock« šatoru zabavljali – »Majke«, »Ramirez«, »The Trio«, »Cubismo«, »Kočani orkestar«, »Soulfingersi«, »Balašević tribute band«, »Plava trava zaborava«, »Black buton« i »Valter Neugebauer & The Cadillac«, a oni najmlađi imali su na raspolaganju čak tri luna-parka. Ova stara formula »za svakog ponešto« i na Bundeku se pokazala uspješna, što je najbolje pokazala velika posjećenost prvog Rujanfesta i neslužbene titule najvažnijeg ovogodišnjeg rujanskog događaja u glavnom gradu Hrvatske. Proračun ovogodišnjeg Rujanfesta, kojeg su organizirali Grad Zagreb, Koncertna direkcija Zagreb i tvrtka »Fest«, iznosi tri i pol milijuna kuna, a svi se nadaju da će ovaj »hrvatski Oktoberfest« postati tradicija i još jedan u nizu zaštitnih znakova Zagreba.
Zlatko Žužić
Sajam udruga civilnog društva u Osijeku
Zajedno
U subotu 27. rujna, u Osijeku je održan Sajam udruga civilnog društva koje financiraju Grad i Županija, a na prostranom Trgu slobode okupili su se predstavnici 62 udruge i mnoštvo građana Osijeka.
»Doista je lijepo vidjeti sve te udruge na jednom mjestu, koje se natječu za sredstva Grada i naše županije, ali apliciraju i na sredstva Europske Unije, a danas je ovdje najviše udruga s područja socijalne sfere, zdravstva, domovinskoga rata i invalida općenito, pa je ovo prigoda da se predstave građanstvu, pokažu svoje domete o širem broju nazočnih predstave djelokrug svojega rada i djelovanja«, rekao je dr. Tibor Santo iz Zavoda za javno zdravstvo i dodao kako su tu i udruge koje djeluju na suzbijanju ambrozije, pošasti po kojoj je Osijek poznat kao grad s najvećom koncentracijom peludi alergogenih korova, posebice ambrozije, a prema podacima Kliničke bolnice u Osijeku, evidentirano je više od 6 tisuća osoba oboljelih od alergijskih bolesti.
O tome je govorio i predsjednik Udruge za zaštitu okoliša i ruralne baštine »Tuljan« Duško Rudež zvani Tuljan, poznatiji kao novogodišnji kupač u ledenoj Dravi. »Naša je udruga organizirala na stotine akcija na uništavanju ambrozije, ali to je kap u moru. Zato smo ove godine organizirali milenijsku akciju s gotovo 150 sudionika, a već dogodine planiramo novu, ali s više od tisuće sudionika.«, kazao je Duško Rudež.
Ponajviše posjetitelja okupilo se na štandu Udruge žrtava Domovinskog rata čija je predsjednica Štefica Krstić govorila o izložbi ratnih fotografija o stradanju grada i građana Osijeka. »Uloga naše udruge je podsjetiti sugrađane na teške dane stradanja, tim prije jer se još uvijek veliki broj branitelja vodi kao nestali. Potresne su ovo slike, osobito za nas sudionike tih događaja jer nas vraćaju u doba rata i agresije, no neke se stvari jednostavno ne smiju zaboraviti. Nekoliko tisuća fotografija svjedoči o stradanju našega grada i njegovih žitelja, više od 700 fotografija svjedoči o poginulim osječkim braniteljima, a najpotresnije su slike stradalih civila, na ulici, na prometnicama, u dvorištima.«
I štand Udruge civilnih žrtava rata dobro je posjećen a predstavnici policije govorili su o zaštiti od eksplozivnih sredstava.
Nemoguće je navesti sve udruge koje su se u subotu predstavile građanima, no ovo je bio prvi, a vjerojatno ne i posljednji Sajam udruga. Gradsko društvo Crvenog križa plijenilo je pozornost nazočnih velikim brojem predstavljenih aktivnosti,
S. Žebić
Završava predizborna kampanja za lokalne izbore u Bosni i Hercegovini
Građani BiH biraju novu vlast
Općinski izbori u Bosni i Hercegovini održat će se u nedjelju, 5. listopada.
Građani će na ovim izborima izravno birati načelnike u 139 općina, više od 3200 vijećnika u općinskim vijećima te gradonačelnika Banje Luke, a u drugim većim gradovima, poput Sarajeva, gradonačelnici se biraju neizravno. Na ovogodišnjim izborima, po službenim podatcima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, sudjelovanje je prijavilo više od 29.000 kandidata raspoređenih u 72 političke stranke, 41 koaliciji, 20 lista neovisnih kandidata i 147 neovisnih kandidata. Službeno je objavljeno da će lokalni izbori stajati 11 milijuna maraka (oko 5,5 milijuna eura). Na izborima 5. listopada, prvi put nakon rata u BiH, birat će se i predstavnici nacionalnih manjina u općinskim vijećima.
Iako je Središnje izborno povjerenstvo BiH više puta pozvalo sve sudionike izbora da se ne služe jezikom mržnje koji bi vrijeđao na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, inače će biti izrečene kazne – novčana od deset tisuća maraka (pet tisuća eura) ili zabrana sudjelovanja na izborima, neke stranke su ipak koristile jezik mržnje u predizbornoj kampanji. Hrvatske stranke, među kojima je u ovoj predizbornoj kampanji bio zasigurno najglasniji HDZ BiH, bore se za načelnike u oko 34 općine.
»HDZ BiH izlazi sa svojim kandidatima kroz koalicije u 34 općine, samostalno izlazimo u 29 općina s našim kandidatom, dok u ostalih 5 općina izlazimo s našim kandidatima no u koaliciji. Za ove izbore imamo 985 kandidata na listama u Federaciji, dok u Republici Srpskoj imamo 185 kandidata«, kazao nam je Mario Grgić, tajnik Izbornog stožera HDZ-a BiH. Dodao je da ova stranka očekuje izbornu pobjedu u svim općinama u kojima su dobili izbore prije četiri godine, s tim da planiraju vratiti svoje načelnike u još dvije općine.
»Veoma značajno za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini što smo uspjeli napraviti niz koalicija, osobito jednu veliku koaliciju u Republici Srpskoj gdje sve hrvatske stranke idu zajedno u jednoj velikoj koaliciji«, kazao je Grgić u izjavi za Hrvatsku riječ.
»Mi smo se ove godine bazirali na konkretne probleme građana, a ne na globalnu politiku i vjerujem da smo uspjeli prići građanima i upoznati njihove životne probleme«, kaže Grgić. Napominje kako su već provedena neka istraživanja koja su jako pozitivna, no također dodaje kako ljude u BiH sve manje zanima politika.
Arijana Beus
Obnovljena tradicija javne promocije doktora znanosti na zagrebačkom Sveučilištu
Promovirano 194 doktora znanosti
Sveučilište u Zagrebu promoviralo je u nedjelju, 28. rujna, na svečanosti u Hrvatskome narodnom kazalištu194 nova doktora znanosti. Kandidati su na promociju stigli u povorci od zgrade Sveučilišta do HNK-a, odjeveni u svečane odore (toge) i akademske kape, ukrašene kićankom, koju su novi doktori, nakon proglašenja, prebaciti s lijeve na desnu stranu, kao simbol ulaska u novo i više akademsko zvanje.
Među 196 doktora znanosti, svečanu prisegu dao je i rođeni Tavankućanin, Petar Vuković.
Dr. sc. Petar Vuković doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, početkom 2007. godine, radom s područja češke i hrvatske sintakse. Inače, Petar je nakon završene jezične gimnazije u Subotici, upisao Filozofski fakultet u Zagrebu, gdje je 1999. godine diplomirao kroatistiku i opću lingvistiku, a 2001. češki, ruski i poljski jezik i književnost. Znanstveno i stručno usavršavao se na Karlovu sveučilištu u Pragu, Masarykovu sveučilištu u Brnu i Sveučilištu u Beču. Od 1999. bio je znanstveni novak, a od travnja 2008. postao je docentom na Katedri za češki jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Trenutačno se bavi izučavanjem sintakse, jezičnom kulturom i kulturnom poviješću Hrvata s juga povijesne Ugarske. Član je i uredništva »Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca«, koji izlazi u Subotici.
Na uručivanje doktorske diplome Petar je čekao više od godinu dana, jer je tek nedavno obnovljena tradicija održavanja javne promocije, koja na zagrebačkom Sveučilištu datira još iz 1877. godine. Na taj način Sveučilište ponovno želi otvoriti najvišu akademsku razinu širokoj javnosti, s ciljem njezina upoznavanja s istraživačkim, znanstvenim i umjetničkim potencijalima zagrebačkog Sveučilišta.
Nakon svečane prisege nove je doktore znanosti proglasio rektor zagrebačkog Sveučilišta prof. dr. Aleksa Bjeliš. Svečanost je završena intoniranjem akademske himne »Gaudeamus igitur«. Novima doktorima znanosti uručene su, uz diplome i posebno izrađene doktorske medalje, kao i knjige doktora znanosti koje sadržavaju cjelovit prikaz disertacija ostvarenih na Sveučilištu u Zagrebu posljednje dvije godine.
Prva javna promocija u novijoj povijesti Sveučilišta u Zagrebu, upriličena je u Hrvatskom narodnom kazalištu prije dva tjedna, kada je u doktora znanosti promoviran i Subotičanin Zlatko Šram. Svečanosti je nazočilo 170 doktora znanosti, što s još novih 194, znači da ih je na zagrebačkom Sveučilištu tijekom rujna promovirano 364.
Marija Matković
