Arhiv tekstova

Srpska zajednica u Hrvatskoj pokrenula je jedan od najvećih projekata u novije vrijeme, koji za cilj ima gospodarsko učvršćivanje i jačanje statusa te nacionalne manjine, čiji udio u ukupnom stanovništvu Hrvatske iznosi oko 4,5 posto. Riječ je o osnivanju Srpske banke u Hrvatskoj, koja će biti poslovna banka razvojnog karaktera s neograničenim ovlaštenjem, prvenstveno usmjerena na gospodarsko oživljavanje povratničkih sredina, te promoviranje gospodarske suradnje u regionalnom okruženju.

Srpska banka u Hrvatskoj oslanjat će se, prema najavama, na tradicije nekadašnje utjecajne Srpske banke, utemeljene 1895. godine u Zagrebu, koja je imala svoje jake poslovnice širom Hrvatske, kao i u Vojvodini: u Subotici, Somboru i Novom Sadu. 

U INTERESU POVRATNIKA: Prve najave o osnivanju Srpske banke u Hrvatskoj u javnosti su se pojavile početkom 2008. godine i pripreme su od tada u tijeku, no zamjenik predsjednika Srpskog narodnog vijeća Saša Milošević za Hrvatsku riječ kaže kako početak rada te banke ne treba očekivati prije iduće godine. »Osnivanje banke predviđa ozbiljnu proceduru i očekujem da bi taj posao mogao biti završen do sredine iduće godine.«

Proces osnivanja banke započet je transformacijom sadašnje Štedno-kreditne zadruge u banku srpske zajednice u Hrvatskoj, a nositelji inicijative i provedbe su Srpsko narodno vijeće, Štedno-kreditna zadruga »Privrednik« i Srpsko gospodarsko društvo »Privrednik iz Hrvatske«. Prema izjavama predsjednika Srpskog narodnog vijeća u Hrvatskoj Milorada Pupovca hrvatskim medijima, Srpska bi banka pridonijela oživljavanju povratničkih sredina u Hrvatskoj, a u tijeku je animiranje budućih dioničara u Hrvatskoj, ali i u Srbiji.

Inicijativi se priključilo i Izvršno vijeće AP Vojvodine, čiji je predsjednik Bojan Pajtić najavio da će vojvođanska vlada nastaviti podržavati sve projekte i programe kojima se pridonosi trajnom rješavanju problema izbjeglih i prognanih osoba u Vojvodini. Zakonski minimum za buduću poslovnu banku s neograničenim ovlaštenjem je 40 milijuna kuna, a Bojan Pajtić je, tijekom ljetošnjeg razgovora s Miloradom Pupovcem u Novom Sadu, obećao da će Izvršno vijeće Vojvodine pomoći osnivanje Srpske banke iznosom od 45.000 eura za nabavu softvera. 

JAČANJE SURADNJE HRVATSKE I SRBIJE: »Početna ideja o preoblikovanju Štedno-kreditne zadruge u štednu banku u načelu je napuštena i to u korist poslovne banke razvojnog karaktera, koja bi prvenstveno radila na gospodarskom oživljavanju povratničkih sredina, te na promoviranju gospodarske suradnje u regionalnom okruženju«, kaže za Hrvatsku riječ Boris Rapo iz Centra za razvoj i investicije Srpskog narodnog vijeća u Zagrebu i član osnivačkog odbora Srpske banke. »U tom će se kontekstu osobito raditi na ojačavanju gospodarske suradnje između Hrvatske i Srbije. Sigurno je da će banka imati veći osnivački kapital od zakonom propisanog minimuma. Procedura osnivanja Srpske banke predviđena je Zakonom o bankama u Republici Hrvatskoj, a realno je za očekivati da će ova banka biti operativna za oko godinu dana.«

Boris Rapo dodaje kako će se buduća poslovna banka oslanjati na tradicije nekada poznate Srpske banke u Zagrebu, osnovane 1895. godine.

»U tom je kontekstu posebno značajna povijesna činjenica da među gotovo 7000 dioničara nekadašnje Srpske banke, nisu bili samo ugledni Srbi, nego i Hrvati, Slovenci, Talijani, Mađari, Nijemci...«, kaže Rapo. »Taj podatak Srpsko narodno vijeće ima strogo u vidu, jer treba poslužiti kao primjer, osobito u ovoj globaliziranoj ekonomskoj atmosferi. Nova poslovna banka odgovorno će izbjegavati svaku financijsko-poslovnu getoizaciju.«

Na web stranici Srpske banke u Hrvatskoj piše kako je među dioničarima ove banke, u prošlosti, bio i najveći hrvatski kipar Ivan Meštrović.

BANKA KAO I SVE DRUGE BANKE: Jedan od osnivača Srpske banke s ove strane granice bit će Metals banka iz Novog Sada, a imena ostalih osnivača bit će objavljena do konca godine. Boris Rapo uvjerava da se »u svakom slučaju radi o vrlo cijenjenim pravnim i fizičkim osobama iz inozemstva i Republike Hrvatske«.

Buduća će se poslovna banka, osim već navedenog cilja – da pomaže povratnike, baviti svim uobičajenim bankarskim poslovima, kao što su: klasični kreditni poslovi, izdavanje kartica, čekova, bankovnih naloga, iznajmljivanje sefova. Rapo naglašava kako su reakcije u Hrvatskoj na osnivanje Srpske banke uglavnom pozitivne.

»Posebno se to odnosi na hrvatske poslovne ljude, koji već godinama vrlo uspješno posluju u Srbiji i koji u osnivanju nove Srpske banke u Hrvatskoj vide mogućnost daleko većih poslovno-investicijskih projekata na relaciji Srbija-Hrvatska«, kaže Boris Rapo.

Milorad Pupovac u hrvatskim medijima najavljuje kako će preko buduće banke ići i sredstva Vlade Republike Hrvatske namijenjena za povratak Srba, obnovu i gospodarski razvoj povratničkih sredina sukladno sporazumu Vlade i SDSS-a. Uz to, buduća bi banka davala garancije za pokretanje poduzetničkih projekata i osiguravala stipendije za školovanje učenika i studenata potrebnih struka. »Srpska će banka u Hrvatskoj biti kao svaka druga banka u Hrvatskoj, koja će se boriti za svoj dio kolača. Nećemo biti samo banka srpske zajednice«, kaže Pupovac. Preko Srpske banke povratnici-poduzetnici bi, kao i povratničke zadruge i svi oni koji se žele iz Srbije vratiti u Hrvatsku, mogli dobiti  kredite za svoje projekte i tako osigurati svoju egzistenciju u Hrvatskoj. Pupovac dodaje i kako nekoliko banaka iz Hrvatske pokazuje zanimanje da postanu dioničari Srpske banke i da postoje određeni kontakti s njima.

RAZLIČITE REAKCIJE: No, najave osnivanja Srpske banke u Hrvatskoj nisu naišle samo na pozitivne reakcije, nego ima i onih drugih, ali s različitih stajališta. Primjerice, bivši saborski zastupnik Simo Rajić izjavio je kako »osnivati banku s nacionalnim predznakom u ovom trenutku nije mudar potez«, te kako gospodarske probleme Srba mora riješiti hrvatsko društvo, a ne jedna banka koja je »projekt za zabavljanje masa«. Predsjednik Vlade RH Ivo Sanader također je reagirao izjavom kako »nije dobro na takav način plasirati informaciju da će Pupovac, SDSS ili SNV u Hrvatskoj otvoriti srpsku banku«. Dodao je da »u financijskom svijetu ne postoji srpska banka«, odnosno da postoje hrvatski zakoni te Hrvatska narodna banka, koja će licenciju dati samo onoj banci koja ispuni uvjete. Kolumnist Hrvatskog slova Nenad Piskač u svom komentaru u broju od 5. rujna, podsjećajući na djelovanje Srpske banke u Hrvatskoj s kraja 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća, sadašnje osnivanje ove banke stavlja u kontekst »velikosrpske ideologije«.

»Promjene koje su nastale uz pomoć organizacije srpskog kapitala i bankarstva u Hrvatskoj na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće trajno su opterećivale Hrvatsku tijekom cijeloga 20. stoljeća, zaključno sa završetkom procesa tzv. mirne reintegracije. Sprema li se isti scenarij i za 21. stoljeće?«, pita se Nenad Piskač.

g