Arhiv tekstova

U Zagrebu je od 16. do 21. rujna, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, održan 84. jesenski međunarodni zagrebački velesajam na kojem je sudjelovalo više od 1500 izlagača, od čega jedna trećina stranih iz 38 zemalja svijeta. 

Na 75.000 četvornih metara izložbenog prostora glavni grad Hrvatske je proteklih šest dana bio mjestom intenzivnih poslovnih aktivnosti, prezentacija i promocija najnovijih proizvoda domaćih i inozemnih ulagača, tehnologija te razmjene iskustava na poslovnim i stručnim skupovima, a veliko zanimanje za taj središnji sajamski događaj u ovom dijelu Europe potvrda je njegove pozicije regionalnog lidera i stalnog regionalnog središta. 

Ovogodišnji Jesenski međunarodni zagrebački velesajam, sa sloganom »mjesto poslovnih susreta«, otvorio je predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, koji je u svom govoru oštro kritizirao gospodarsku politiku Vlade Republike Hrvatske ustvrdivši, kako »živimo od vanjskog duga i prodaje banaka i poduzeća«, te naveo najnoviji primjer prodaje »Ine« i zapitao se: »Čemu? Zašto se odričemo obiteljskog srebra i zlatne koke u vrijeme kada se svi otimaju za izvore energije i nadzor nad njima«. Predsjednik je izrazio i svoju zabrinutost porastom inflacije te podatkom da već dva desetljeća nije sagrađen nijedan novi proizvodni objekt i, pozivajući se na primjer svih država u regiji, upozorio kako se »gospodarski rast može temeljiti samo na izvozu i investicijama za izvoz, a ne na potrošnji i zaduživanju, kao što je sada slučaj«. 

ZADRŽATI LIDERSKO MJESTO: Direktorica Zagrebačkog velesajma Katja Luka Kovačić  rekla je na svečanom otvorenju u Kristalnoj dvorani Kongresnog centra da je ovogodišnji Jesenski velesajam nastavak prošlogodišnje započete transformacije ovog  najstarijeg i svjetski najpoznatijeg sajamskog branda, koji iz općeg sajma prerasta u zanimljiv skup međunarodnih specijaliziranih sajmova, s globalno interesantnim temama, uz zadržavanje projekta kolektivnih nastupa stranih zemalja. »Zagrebački velesajam sučeljen je sa stvarnošću u kojoj mora odabrati svoje istinske sajamske brandove, maksimalno ih iskoristiti za ukupnu promidžbu u svjetskim, napose europskim okvirima i kroz novu evalu-aciju programa i revitalizaciju izložbenog i poslovno-kongresnog prostora zadržati svoje lidersko mjesto na području jugoistočne Europe«, rekla je direktorica Katja Luka Kovačić, dok je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić najavio temeljitu obnovu i redizajn Zagrebačkog velesajma, koja počinje polovicom sljedeće godine. 

Prvog dana održan je u Kongresnoj dvorani i tradicionalni Hrvatski gospodarski forum o temi »Energetska strategija – temelj gospodarskog razvitka«, koji je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Damir Polančec »iskoristio« za odgovor na oštru kritiku predsjednika Mesića njegovoj Vladi. »S najvećim dijelom predsjednikova govora se slažem, hrvatsko društvo jest tromo, troši više nego što stvara, ali to je zato što ima malo radno aktivnog stanovništva i puno umirovljenika, te jednu od najnižih stopa zaposlenosti u Europi«, rekao je Polančec i dodao, kako je još cijeli niz razloga za današnju gospodarsku situaciju, te da je lako kritizirati, ali treba ponuditi rješenja.

Jesenski zagrebački velesajam i ove je godine bio koncipiran kao skup međunarodnih specijaliziranih sajmova: »Energetika« (međunarodni specijalizirani sajam energetike, elektronike i automatike), »Contech« (međunarodni sajam građenja, građevinskih tehnologija, mehanizacije i prateće industrije), »Promet i logistika« (međunarodni sajam upravljanja prometnim, transportnim i logističkim sustavima), »Emaet« (međunarodni sajam ekotehnologija, održivog razvoja, komunalne opreme, zaštite i sigurnosti), »Arca« (međunarodni sajam inovacija, novih ideja, proizvoda i tehnologija), »Modernpak« (međunarodni sajam ambalaže i pakiranja), »Dani mode« (sajam odjeće, obuće i modnih detalja), »Eko-etno Hrvatska« (sajam proizvoda i usluga ruralnih područja) te kolektivne izložbe stranih zemalja. 

KONTINUITET SUDIONIKA: U bogatoj tradiciji Zagrebačkog velesajma je kontinuitet sudjelovanja zemalja koje nastupaju na kolektivnim izložbama, a ove godine to su bile – Albanija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Crna Gora, Češka, Italija, Indonezija, Kanada, Mađarska, Pakistan, Poljska, Rumunjska, SAD, Srbija, Slovačka, i Slovenija. Za razliku od Crne Gore, koja se ove godine prvi put pojavila u Zagrebu, Srbija je već osmi put na Zagrebačkom velesajmu, a ove je godine u sklopu kolektivne izložbe nastupila s devet poduzeća na ukupno 126 četvornih metara izložbenog prostora, ne računajući tvrtke koje su samostalno izlagale u okviru specijaliziranih sajmova. Tako su u paviljonu sedam, u organizaciji Privredne komore Srbije, svoje proizvode i poslovnu politiku prezentirale tvrtke – »Carbo conncept« iz Pančeva, »Micro business« iz Niša, »Krušik akumulatori« iz Valjeva, »Magna coop«  iz Pančeva, »Polymit B“ iz Šapca, »Sinex Co« iz Beograda, »Tehnomarket«  iz Pančeva i »Tehnosam«  iz Subotice.

Na Velesajmu su kroz specijalizirane programe predstavljeni i najnoviji graditeljski i industrijski trendovi, hotelska i ugostiteljska oprema, proizvodi za kućanstvo te bogata ponuda odjeće. Primjerice, na štandu »Made in Vukovar« brojne su posjetitelje svojim veselim bojama »dozivale« startasice, modni bum u svijetu, pa tako i u nas, a vukovarska tvrtka »Borovo« je, osim tih trendovskih tenisica, predstavila i ostalu paletu svojih proizvoda, među kojima i gumene čizme te vječne »borosane«. Po drugi put je održana i »Arca«, međunarodna izložba inovacija, novih ideja, proizvoda i tehnologija, čiji je organizator Udruga inovatora Hrvatske. Televizijske kamere i objektivi fotoreportera posebno su se zadržavali oko »Sigme«, udruge studenata FER-a, koji su do sada pokrenuli devet projekata. »Prva smo udruga u Hrvatskoj koja je u inovacijski rad uključila znanstvena istraživanja, studijske projekte i poduzetništvo. Sada predstavljamo gospodarske projekte obnovljivih izvora energije, solarni sustav za elektrane, projekte za proizvodnju biodizela i projekte inovacijske infrastrukture Hrvatske«, kaže nam Tomislav Marjanović, lani proglašen najboljim mladim inovatorom, koji već ima dvije svjetske i četiri nacionalne zlatne medalje kao inovator. 

»EKO-ETNO HRVATSKA«: Za posjetitelje željne ležernijih sadržaja, najatraktivnija je bila priredba »Eko-etno Hrvatska«, spoj tradicije i održivog razvoja, vrijedan pokušaj čuvanja autentičnosti proizvoda i ruralnih područja, a Zagrebački velesajam je upravo idealno mjesto za prezentaciju takve baštine. To je bogata riznica naše tradicije što nam u današnjoj globalizaciji daje komparativnu prednost u rangiranju pojedinih dijelova naših područja kao i cijele Hrvatske. 

U okviru ove izložbe, održane po šesti put u sklopu Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma, predstavile su se hrvatske županije: Ličko–senjska, Osječko–baranjska, Virovitičko–podravska, Dubrovačko–neretvanska, Karlovačka, Krapinsko–zagorska, Šibensko–kninska, Vukovarsko–srijemska, Splitsko–dalmatinska, Zadarska, Koprivničko–križevačka, Sisačko–moslavačka i Zagrebačka, te gradovi: Nova Gradiška, Slavonski Brod, Zagreb i Samobor, uz stručno-popratni program o održivom razvitku ruralnog prostora. Poseban gost ove tradicionalne izložbe bila je Federacija Bosne i Hercegovine, a po prvi put je svoje ruralne posebnosti predstavila i Republika Srpska.

»Hercegovina je povijesna i zemljopisna regija u južnom dijelu Bosne i Hercegovine, odnosno mediteranskom dijelu te države, a zahvaljujući svojim prirodnim raznolikostima, ugodnoj klimi s obiljem sunca i vode, ubraja se u jednu od najpoželjnijih regija jugoistočne Europe, pa je mnogi nazivaju i njezinom ‚Kalifornijom‘. Smještena je u zaleđu Jadranskog mora, ‚zagrljena‘ je s južnom Dalmacijom i prostire se na 10 tisuća četvornih kilometara, sve do bosanskih planina na sjeveru i Crne Gore na istoku«, ukratko je kraj iz kojeg dolazi predstavio Andrija Stojić, dopredsjednik Udruge za regionalni i ruralni razvoj »Hercegovački STAP«, koja je organizator nastupa na »Eko–etnu«, te dodao da su ove godine nastupili s 30 izlagača i to na 200 četvornih metara izložbenog prostora, i ponosno naglasio kako su prošle godine dobili čak četiri priznanja za najoriginalniju i najuređeniju prezentaciju na Zagrebačkom velesajmu. Ovogodišnji naglasak izložbe »Eko–etno Hrvatska« stavljen je na ekološki način proizvodnje, pa je po prvi put organiziran izložbeno–prodajni program »Ekotržnica«, na kojoj su se mogli kupiti brojni ekološki pro-izvodi, ali i dobiti informacije o ekološkom načinu proizvodnje.  

Ovogodišnji 84. jesenski međunarodni zagrebački velesajam zatvorio je svoja vrata u nedjelju, 21. rujna, i odmah počeo s pripremama za sljedeću godinu i svoje stoto, obljetničko izdanje. Naime, Zagrebački velesajam nastao je osnutkom Zagrebačkog zbora 1909. godine i vremenom izrastao u današnji moderan, najveći međunarodni velesajam u ovom dijelu Europe.

Zlatko Žužić