Arhiv tekstova

Jedan od najzaslužnijih ljudi što je Ruma postala domaćinom Festivala muzičkih društava Vojvodine, sada već davne 1963. godine, jest svakako Sava Vukosavljev, tadašnji predsjednik Saveza muzičkih društava Vojvodine i kasniji veliki prijatelj rumskih tamburaša. Zahvaljujući ovom festivalu, a svakako i rumskim amaterima koji su očuvali njegovo trajanje svih ovih godina, Ruma je postala tamburaški grad u kome danas postoje čak četiri velika tamburaška orkestra. Zahvaljujući amaterima Ruma je 1984. godine dobila i velebno zdanje Kulturnog centra čime su stotinama tamburaša osigurani uvjeti za rad, a i sam festival se od tada održava u velikoj dvorani Kulturnog centra. Dolasci Save Vukosavljeva u Rumu i njegovo prijateljstvo s Mihajlom-Mišom Kunom, dugogodišnjim predsjednikom HKPD »Matija Gubec« itekako su utjecali da se veliki broj mladih ljudi opredijeli za sviranje tambure. 

VRSTAN GLAZBENI PEDA-GOG: Sava Vukosavljev je bio i vrstan glazbeni pedagog koji se uvijek trudio muziciranje na tamburi podići na višu razinu i izboriti se da tambura kao instrument dobije zasluženo visoko mjesto u sveukupnoj kulturi Vojvodine. Cijelog je života organizirao brojne tečajeve, seminare, stručne razgovore, a prikupljao je i bilježio glazbenu građu širom Vojvodine. Zahvaljujući njemu još 1948. godine tambura je uvrštena u program glazbene škole u Bečeju a pedesetih godina organizirao je i prvi seminar za voditelje tamburaških orkestara u Srijemskim Karlovcima, kada je nastala i prva škola za tamburu u šest svezaka a predavači na tom prvom seminaru bili su pokraj Save Vukosavljeva i Branko Čenejac i Isidor Hadnađev. 

Zasluga je Save Vukosavljeva i formiranje dvaju tamburaških orkestara u Školi za vaspitače u Novom Sadu kao i tamburaškog orkestra pri Radio Novom Sadu. Tamburaški orkestar Radio Novog Sada bavio se i sviranjem najpoznatijih skladbi svjetske kulturne baštine a snimio je i sva značajnija djela domaćih autora čime je dokazao i pokazao svu univerzalnost tambure kao instrumenta. Sava Vukosavljev je veliku pozornost posvećivao i dječjim tamburaškim orkestrima a na njegovu se inicijativu iz Festivala muzičkih društava Vojvodine kao posebna manifestacija izdvojio Festival tamburaških orkestara Srbije koji se jednako tako održava u Rumi. Ideja o pokretanju Festivala tamburaške glazbe Jugoslavije u Osijeku je također potekla od Save Vukosavljeva.

PRIJATELJ GUPCA: Tijekom cijelog svog života Sava Vukosavljev je održavao više nego prisne odnose s tamburašima HKPD »Matija Gubec«, njegovi česti dolasci i pomoć svake vrste koju je uvijek bio spreman pružiti utjecali su da se između Rumljana i Save Vukosavljeva razvije odnos dubokog i iskrenog prijateljstva. Anegdote iz druženja Save Vukosavljeva i Miše Kuna se i dan-danas prepričavaju, a i utjecaj Save Vukosavljeva na glazbeno sazrijevanje brežanskih tamburaša je nemjerljiv. Na repertoaru »Matije Gupca« nalaze se brojne njegove skladbe a i on sam je dvije svoje kompozicije posvetio njima: »U Rumi na Bregu« svom velikom prijatelju Miši Kunu i »Srijemsku rapsodiju« samom tamburaškom orkestru. Posebice je podrška Save Vukosavljeva bila dragocjena u prvim godinama nakon osnivanja Festivala i bez njegovih zasluga festival bi sigurno teško mogao živjeti i postati dijelom lijepe glazbene tradicije grada Rume, Vojvodine…

 Nikola Jurca