Arhiv tekstova

Platforme

 

Od 3465 učenika Hrvata koji su pohađali osnovne škole u Vojvodini u školskoj 2007/2008. godini, njih 215 pohađalo je nastavu na hrvatskom jeziku u Subotici, navodi se u informaciji koju je usvojio Odbor za međunacionalne odnose Skupštine AP Vojvodine. U postocima to iznosi oko šest posto. Od 3212 učenika Hrvata koji pohađaju nastavu na srpskom jeziku, 225 učenika, ili sedam posto, izučava hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture u općinama Apatin, Sombor i Subotica. Prošle smo godine puno pisali o formiranju prvog gimnazijskog odjela s nastavom na hrvatskom jeziku u Subotici gdje je od ukupno 1885 učenika srednjih škola hrvatske nacionalnosti, nastavu na hrvatskom jeziku pohađalo njih 15. Ove godine za gimnazijsku nastavu na hrvatskom jeziku odlučilo se 27 učenika a za osnovnoškolsko obrazovanje njih tridesetak. Od ukupnog broja učenika Hrvata tako je nekim vidom nastave na hrvatskom jeziku obuhvaćeno tek nešto više od pet posto. Za šest godina postojanja nastave na hrvatskom jeziku – je li to mnogo ili malo? Namjerava li se raditi na proširenju nastave na hrvatskom jeziku i u drugim općinama, namjerava li se, i kako, proširiti obuhvat djece nastavom na materinjem jeziku, što će se učiniti da sva djeca, bez obzira gdje žive, dobiju mogućnost upisati se u hrvatske odjele ukoliko to njihovi roditelji i oni žele, postoji li mogućnost da se na sustavan način riješi prijevoz djece do škole, kako će se na sustavan način riješiti pitanje udžbenika? Na ova i slična pitanja, koja se početkom svake školske godine postavljaju, odgovore je već trebala pružiti Platforma za obrazovanje čije je prezentiranje javnosti najavio predsjednik HNV-a još koncem prošle godine. No, za sada od  ove Platforme ni traga ni glasa.

Tu je i drugo područje za koje je mjerodavan HNV – informiranje na hrvatskom jeziku. Kao što znamo i ovdje ima puno problema. Ali ovdje stvari nešto brže idu, ponekad čak i prebrzo, pa je radna verzija Platforme o budućnosti informiranja – sa sjednice Izvršnog odbora vraćena »na doradu« i stavljena na uvid javnosti. Naša je redakcija organizirala okrugli stol na tu temu kako bi i novinari hrvatskih medija dali svoj doprinos izradi Platforme i skupa s članovima radne grupe i dužnosnicima HNV-a raspravljali o ponuđenom dokumentu. Razgovor se međutim vodio samo unutar profesije a članovi radne grupe i dužnosnici su izostali, pa je tako izostala i mogućnost razmjene mišljenja i dijaloga koji je svakako nužan prije, a ne poslije usvajanja nekog strateškog dokumenta. No, volja za dijalog, barem deklarativno, postoji u našoj krovnoj instituciji pa se nadamo da će vrlo brzo uslijediti novi okrugli stol – ovoga puta u organizaciji HNV-a.   

J. D.