Arhiv tekstova

Ne bi bilo daleko od istine kada bismo rekli kako je jedna od najvećih zabluda u svijetu pušenja činjenica da se ta navika može bez problema prekinuti. Pušenje nije tek navika. Naime, istina je potpuno suprotna, jer se na ljestvici ovisnosti nikotin nalazi veoma blizu ovisnosti o teškim drogama poput heroina, o čemu smo već govorili. Ipak, za razliku od ostalih oblika ovisnosti, ovisnost o nikotinu ne narušava psihosocijalno funkcioniranje pojedinca i okolice. Sve je to dovelo do globalne proširenosti i društvene prihvaćenosti.

Pušenje je način konzumiranja duhana u obliku cigara (umotanih u duhanov list), cigareta (duhana umotanog u papir), cigarilosa i uz pomoć lule. Drugi oblik konzumacije duhana je žvakanje i šmrkanje. Kako duhan sadrži u sebi otrovne alkaloide, kao što je nikotin, a prilikom pušenja se stvara i katran, nerazrijeđeni beznikotinski kondenzat dima, pušenje je opasna navika za zdravlje ljudi, jer štetno djeluje na krvožilni sustav i pluća. Kada pušači puše, oni također štete ljudima oko sebe, što se naziva pasivnim pušenjem. Također, pasivni pušači udišu i dim koji je nefiltriran, pa udišu i više dima nego pušač.

Iz povijesti pušenja znamo da je prije pola tisućljeća francuski veleposlanik u Portugalu nosio firentinskoj vlastelinki na poklon biljku nazvanu Herba panacea. Taj lijek za sve, duhan, balkanski je turcizam arapskog porijekla koji znači »dim«. Glavni alkaloid, ujedno i uzrok ovisnosti - nikotin, dobio je naziv prema tom dalekoputujućem veleposlaniku. Pušenje je u svojoj tihoj evoluciji konstantno bilo na udaru zabrana, doduše iz nekih drugih razloga nego danas. Tako je i prvi čovjek koji je zapalio duhan na europskom tlu nakon silaska s Kolumbova broda bačen u tamnicu na nekoliko godina. Pa čak su ga i u Turskoj (»pušiti kao Turčin«) proglasili sotonskim djelom. A lijek za odvikavanje, umjesto današnjih flastera i guma za žvakanje, bila je smrtna kazna. Takva je sudbina danas jednaka smrti od karcinoma.

Već dugi niz godina ovisnost o pušenju predstavlja alarmantan problem javnog zdravstva. Poznato je kako se broj pušača iz godine u godinu povećava, osobito u zemljama u tranziciji, ali najviše zabrinjava to što se starosna granica pušača pomiče na dolje i sve je veći broj žena koje puše. U zem-ljama zapada, ipak, primijećena je stagnacija broja korisnika duhana, najvjerojatnije zbog toga što je pušenje postalo društveno neprihvatljivo ponašanje i očekuje se da će broj ovisnika o duhanu u ovim zemljama polako padati. Svjetska zdravstvena organizacija je, na primjer, među svim europskim zem-ljama Hrvatsku smjestila na neslavno deveto mjesto, s popušenih 100 kutija godišnje i s osnovom na činjenici da status pušača ima više od 30 posto stanovništva. Nažalost, kao i drugdje, u ovoj statistici sve veći broj zauzimaju maloljetnici. Slobodno se može reći kako svaki stanovnik ove zemlje zna podatak da jedna cigareta skraćuje život za 6-7 minuta. Koliko je uistinu štetna ova navika i zbog čega se uvodi zakon o nepušenju možda najasnije predstavlja brojka umrlih od izravnih posljedica štetnosti cigareta – 14.000 ljudi u Hrvatskoj godišnje. 

Termin pasivno pušenje među znanstvenicima već prilično dugo kotira po štetnosti jednako kao i aktivno pušenje. Naime, slikovito se može reći da iz cigarete izlaze dva dima: glavni nerazrijeđeni tok dima, koji udiše pušač, i sporedni tok, koji nastaje sagorijevanjem cigarete. Taj razrijeđeni sporedni tok dima, kojeg udiše pasivni pušač, ima tri puta više katrana, nikotina i ugljičnog monoksida. Danas se takvo pasivno pušenje smatra podjednako rizičnim kao i aktivno. I upravo je tom problemu usmjerena stroga zakonska regulativa o zabrani pušenja na javnim mjestima

Svima su dobro poznate štetnosti koje pušenje izaziva po zdravlje cjelokupnog čovjeka. Ipak, nabrojit ćemo nekoliko osnovnih bolesti koje nastaju kao neposredna posljedica konzumiranja duhana. To nisu samo kozmetičke promjene poput žutih noktiju i zuba, karakterističnog zadaha i suhe, naborane kože. Dugotrajno pušenje izaziva i pogoršava čitav dijapazon tjelesnih bolesti. Prvo mjesto zauzimaju maligne bolesti. Učestalost karcinoma bronha, tj. pluća, 10 puta je veća u pušača. U istoj je mjeri povećan rizik nastanka karcinoma ždrijela, jednjaka i usne šupljine. Između ostalih, navodi se i povećan rizik podmuklog karcinoma bubrega, mokraćnog mjehura i gušterače. Pušenje je jedan od glavnih razloga nastanka kronične opstruktivne plućne bolesti (poznatije kao bronhitis). Pušenje je definitivno glavni rizik za nastanak ateroskleroze i posljedično koronarne i cerebrovaskularne bolesti, koje često završe infarktom, odnosno inzultom. Dokazano je da žene koje su pušile, a pogotovo ako puše za vrijeme trudnoće, imaju veći rizik od spontanog pobačaja, njihova djeca imaju manju porođajnu težinu i sporije napreduju u razvoju. O štetnostima pušenja na majku i plod nešto ćemo više reći u idućem broju, kao i o raznim načinima da se prestane pušiti, koji su se pokazali efikasnim kod većine bivših pušača.