Arhiv tekstova

35. Lorenz Scherer – Subotička biskupija. 

Rođen je 26. prosinca 1912. u Kuli, teologiju je studirao u Sarajevu a diplomirao u Zagrebu. Svećenik je postao 29. lipnja 1936. godine, nakon čega je bio kapelan u Srpskom Miletiću i Apatinu, te župnik u Crvenki. Uhićen je 7. prosinca 1944. nakon dolaska ruskih vojnika i odveden sa svojim sunarodnjacima najprije u Kulu, a zatim na prisilni rad u Rusiju. Preminuo je od iscrpljenosti i gladi 26. veljače 1947. u ukrajinskom logoru Karbonit.

36. Josef Scmidt – Zrenjaninska biskupija. Rođen je 28. rujna 1876. u Beloj Crkvi, bogosloviju je završio u Temišvaru a za svećenika je zaređen 24. ožujka 1899. Prvo je bio kapelan u Plandištu, zatim u Lipi, Anini i Oršavi (Orsava) u današnjoj Rumunjskoj, kao i u Banatskom Karlovcu. Godine 1923. preuzeo je župu u Jaši Tomiću, a komunističke su ga vlasti uhitile nakon što je 1949. proslavio zlatnu misu – 50. godina svećeništva. No, kao starac nije mogao podnijeti fizičko i psihičko zlostavljanje te je ubrzo preminuo 28. rujna 1949. Vlasti su ga malo prije smrti pustile na slobodu uvidjevši da neće još dugo živjeti.

37. Rudolf Schummer – Zrenjaninska biskupija. Gruber ga u svom djelu među ubijenim svećenicima poimence samo spominje bez ikakvih drugih podataka, a »Godišnjak Zrenjaninske biskupije« donosi tek više podataka: »Rudolf Schummer, Knićanin (1870.-1944.)«, Zrenjanin, 2000., str. 53. To znači da predstoji daljnje traganje za ostalim podacima iz njegovog životopisa.

38. Imre Schwerer – Subotička biskupija (?). Spominje ga jedino Károly Varga Hetényi u svom, već spomenutom, djelu: »Papi sorsok a horogkereszt és a vörös csillag árnyékában«, i to da je rođen 1871. Temeljem toga teško je kategorički tvrditi da je bio svećenik Subotičke biskupije, jer se samo spominje u tom kontekstu, i da je bio Mađar ili Nijemac, jer Hetényi sva imena piše po mađarskom pravopisu. 

39. Adam Steigerwald – Zrenjaninska biskupija. Rođen je 18. prosinca 1876. u Novim Kozarcima kod Kikinde, a svećenik je postao 27. lipnja 1900. u Temišvaru. Kao kepelan služio je u Bogarošu i Kikindi, a zatim je bio vjeroučitelj i duhovnik redovnica milosrdnica u Nakovu. Tamo je 1907. imenovan za župnika, odakle odlazi u Banatski Karlovac i 1928. u rodne Nove Kozarce. Partizani su sve tamošnje pripadnike njemačke manjine uhitili, a posebno su se okomili na njihova župnika. Najprije su ga mučili i tukli, a zatim na očigled njegovih vjernika ubili 2. studenoga 1944. 

40. Dénes Szabó – Subotička biskupija. Jedini ga u svom djelu spominje Hetényi, navodeći da je bio župnik u Totovom Selu i da je rođen 1893.

41. Ivan Šalovac – Srijemski vikarijat Đakovačke biskupije. Rođen je 2. srpnja 1900. u Tovarniku, za svećenika je zaređen 1922. u Đakovu i bio je župnik u Srijemskim Karlovcima. Ne zna se točan datum i mjesto pogubljenja, samo je poznato da su ga partizani uhitili i ubili 1945.

42. Ferenc Takács – Subotička biskupija. Rođen je 29. lipnja 1894. u mjestu Akasztó u Kaločkoj nadbiskupiji u Mađarskoj. Zaređen je za svećenika 18. svibnja 1918. godine. Bio je doktor kanonskog prava, zastupnik u mađarskom parlamentu, a župnikovao je u Bačkom Petrovom Selu. Zajedno sa stotinjak mađarskih sunarodnjaka uhićen je nakon rata, strašno je mučen i javno pred crkvom pogubljen 19. studenoga 1944. pred mještanima, koji su bili primorani gledati njegovo strijeljanje. 

43. Kazimir Tetkić – Srijemski vikarijat Đakovačke biskupije. Rođen je 11. kolovoza 1912. u Moroviću, osnovnu je školu završio u Vinkovcima a srednju kod franjevaca trećoredaca u Preku na otoku Ugljanu kod Zadra. Nakon filozofskog studija na Gregorijani u Rimu teološki studij završava u Zagrebu i za svećenika hrvatske provincije franjevca trećoredaca zaređen je 1935. Bio je duhovnik i upravitelj u domu za siročad s Kozare, što je bio glavni razlog da ga partizani strijeljaju u srpnju 1945. Za razliku od gotovo svih ostalih, njemu je barem izrečena presuda.

44. Inokentij Timko – Grkokatolički egzarharhat u Srbiji i Crnoj Gori. Rođen je 11. rujna 1906. u Kucuri i zaređen za svećenika 1931. u redu grkokatoličkih bazilijanaca. Obavljao je dužnost župnika župe sv. Ćirila i Metoda na zagrebačkom Gornjem Gradu i duhovnika u grkokatoličkom sjemeništu. Ozna ga je strijeljala u ljeto 1945., jer je skrivao jednog svog sunarodnjaka, ukrajinskog emigranta-legionara.  

 

(Nastavlja se)