Arhiv tekstova

Nakon niza godina borbe s teškom bolešću preminuo je 12. rujna 2008. godine Tomislav Ladan. Ostavio je najdublji trag u hrvatskoj enciklopedistici nasljedujući rad Mate Ujevića i Miroslava Krleže, a na polju jezikoslovlja i prevodilaštva opus, kojemu se ni po opsegu, a ni po kvaliteti, dugo nitko neće približiti, a kamoli nadmašiti ga. Od drugih ga znanstvenika i poliglota, osobito enciklopedista i leksikologa, razlikuje medijska angažiranost. Ladan je bio magnet za mikrofone i kamere – snimio je nekoliko tisuća radijskih i televizijskih emisija. Sudjelovao je na nebrojeno znanstvenih i stručnih skupova, tribina i predstavljanja knjiga. Jasnoćom, erudicijom, analitičnošću, oštroumnošću, britkošću pera i energijom plijenio je pozornost svjetske znanstvene javnosti, a anegdotalnim stilom s obiljem autoironičnih digresija na vlastito (bosansko) podrijetlo i fizički izgled (vlastita glavatost) te socijalnu smušenost (govorio je da je on najomiljeniji »papučar« svoje supruge) pridobio je naklonost hrvatske javnosti. I najzamršenije lingvističke zavrzlame pojašnjavao je milijunskoj radijskoj i televizijskoj publici smješkajući se i istovremeno dijeleći duševni mir poput kakvog kršćanskog isposnika ili mudra islamska derviša.    

Premda je rođen u Srbiji, podrijetlom je iz središnje Bosne, a obrazovan u Travniku, Bugojnu, Banja Luci i Sarajevu. Ladan je sa sobom ponio u Zagreb, u Leksikografski zavod, u kojem je pola stoljeća obnašao vodeće i ravnateljujuće službe, ono najkvalitetnije što nudi spoj Istoka i Zapada – mudrost i duševni mir. Obogatio je hrvatsku filozofsku terminologiju prevodeći osebujno na hrvatski jezik s grčkoga jezika dijelove Biblije, djela Eshila, Euripida i Aristotela (Metafizika, Fizika, Nikomahova etika i Politika), a s latinskoga jezika djelo sv. Augustina te Descartesa i Frane Petriša. Prevodio je još s njemačkoga, engleskog, norveškog i švedskog jezika, a bio je recenzent prijevoda s još dvadesetak jezika, i romanskih i slavenskih. Objavio je u mladosti nekoliko pjesničkih pokušaja, autobiografsku prozu »Bosanski grb« (1975.) te dva kapitalna enciklopedijska djela »Riječi: značenje, uporaba, podrijetlo« (2001.) i »Etymologicon; Tumač raznovrsnih pojmova« (2006.). Ukratko, godine 1991. objavljena su mu Izabrana djela, a 2001. prvo kolo Sabranih djela. Ako se ukoriče i enciklopedijske natuknice koje je anonimno objavio, Ladanova će sabrana djela imati impozantan broj tomova.  

Zdenko Samaržija