Arhiv tekstova

Pokraj ceste do naselja Bajmok koje se nalazi 23 kilometra od Subotice, u plodnoj Panonskoj nizini promiču oranice na kojima se završava vršidba suncokreta, a kukuruz čeka berače. Ulazeći cestom u Bajmok, koja dalje vodi prema Somboru, u prijepodnevnim satima vidimo tek po kojeg prolaznika. U središtu naselja nalazi se s jedne strane pravoslavna crkva, građena tijekom devedesetih godina, a s druge strane raskrižja nalazi se katolička crkva, građena 1778. godine. 

Odlazimo do župnog ureda župe sv. Petra i Pavla, gdje nas čeka župnik vlč. Zsolt Bende. Ova župa je drevna, utemeljena 1779. godine. Nakon izgradnje crkve u čast sv. apostola Petra i Pavla koncem 18. stoljeća, crkva je proširena i obnovljena 1817. i 1845. godine, a u današnjem obliku je proširena trima lađama 1907. godine.

ŽIVOT DREVNE ŽUPE SV. PETRA I PAVLA: »Matične knjige u župi vode se od 1779. godine. Na groblju postoji još i kapela svetog Roka, a na ulazu u naselje podignuta je Kalvarija. Sada u Bajmoku živi više od 5000 vjernika katolika. Na nedjeljnim svetim misama, koje počinju u 8 i 10 sati, jezik bogoslužja su hrvatski i mađarski, a na ovim se misama svake nedjelje okupi oko 300 vjernika. Svete mise se služe prema kalendaru liturgijske godine. Vjeronauk pohađa oko 200 djece«, kaže vlč. Zsolt Bende, koji je tri godine bio kapelan u ovoj župi, a od kolovoza ove godine imenovan je župnikom.

»Volio bih da još više djece dolazi na svete mise, ali to umnogome ovisi i o roditeljima. Primjerice, mnogi roditelji pričaju kako su nekada dolazili na svete mise i pohađali vjeronauk, ali ti isti ljudi sada ne dolaze u crkvu, pa tako niti njihova djeca. Znam naravno da ti roditelji imaju mnogo svakodnevnih briga. Blizu smo grada i mnogi stanovnici Bajmoka rade u Subotici, a poslije su umorni, jer moraju i putovati. Naše naselje je ‘malo uspavano’. Ipak, određeni broj mladih dolazi u župu i pomažu, počevši od priprema vjeronaučnog dana koji se održava jednom godišnje, a svakog mjeseca organiziramo druženja za djecu. Išli smo na hodočašća u Bili Aljmaš, Bunarić, Međugorje«.

Vlč. Zsolt Bende ističe kako bi želio pokrenuti održavanje tribina u župi na kojima bi predavači obrađivali vjerske teme.

»Svećenici koje sam kontaktirao u svezi s predavanjima na budućim tribinama kažu kako bi rado došli i takve tribine bi trebale ubrzo biti održavane u našoj župi. Vjerujem da će ta predavanja zainteresirati veći broj mladeži. U planu je i obnova zgrade koja se nalazi u dvorišnom dijelu župe. Te bi se prostorije mogle koristiti za sate vjeronauka, kao i za okupljanje župljana prilikom Dužijance nakon euharistijskog slavlja. Također, u tim bi se prostorijama mogle održavati tribine. Težimo poboljšanju zajedničkog života kršćana.«

Ubrzo bi trebali početi i radovi na obnovi pročelja i krova crkve sv. Petra i Pavla, što će osim očuvanja crkve, pridonijeti i ljepšem izgledu središta naselja. 

PROBLEM NEZAPOSLENOSTI: Pokraj župnog ureda župe sv. Petra i Pavla nalaze se uredi Mjesne zajednice Bajmok. O aktualnim problemima i životu stanovnika naselja Bajmok razgovarali smo s potpredsjednikom Skupštine Mjesne zajednice Nikolom Ivoševićem. Prema njegovim riječima, najveći problem ovoga naselja je nezaposlenost.

»Mladi odlaze u grad, a selo ‘stari’. Otvorenjem novih radnih mjesta naše bi naselje imalo perspektivu. Nezaposlenost je velik problem, a nema novih ulaganja. U Bajmoku je najviše zaposlenih u Industriji namještaja ‘Bajmok’, ATB ‘Severu’, zatim u ‘Bosu’ (nekadašnjem ‘Solidu’), ‘Fidelinki’ i ‘Ravnici – Matijević’. Nove investicije osigurale bi razvoj naselja. Bajmok ima snovnu školu koju pohađa 650 učenika i predškolsku ustanovu koju pohađa oko 150 mališana. Izgrađena je nova školska zgrada, pokraj središnje zgrade koja je pod zaštitom države, a sada je jedinstvena cjelina s novom školskom zgradom. Ubrzo se očekuje opremanje učionica u novoj zgradi. U naselju radi pošta, kao i zdravstvena ustanova, ali bi trebalo poboljšati zdravstvene usluge. Rad dječjeg liječnika odvija se jednom tjedno i zbog toga su velike gužve. I stomatolozi bi trebali raditi u dvjema smjenama, prije i poslije podne, kako bi se smanjile gužve, a trebao bi osigurati i rad ginekologa barem tri put tjedno.«

Nikola Ivošević ističe kako bi do konca godine trebalo početi priključivanje kućanstava na plinovod, a jedan od osnovnih problema u naselju je reguliranje kanalizacijske mreže. Što se tiče sportskog života u Bajmoku, naš sugovornik kaže kako mladi mogu trenirati u rukometnom i nogometnom klubu, a djecu koja se žele baviti sportom okupljaju i džudo sekcije. U okviru sportskog centra u Bajmoku nalaze se nogometni teren, pomoćni tereni i bazen. 

»U našem naselju nema nikakvih nacionalističkih ispada, a nacionalna struktura Bajmoka preslikava se i u kulturnom životu. U Bajmoku radi Mađarski kulturni centar ‘Dózsa György’, Srpski kulturni centar ‘Nikola Tesla’, Bunjevački kulturni centar ‘Bajmok’, Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo ‘Bajmok’, kao i Kulturno-prosvjetno društvo ‘Jedinstvo-Egység’. Prema popisu pučanstva iz 2002. godine, u Bajmoku živi 8586 stanovnika.« 

HKUD »BAJMOK«: U zgradi Mjesne zajednice zajedničku prostoriju imaju i Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo »Bajmok« i Mjesna organizacija Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. 

»Ovaj prostor smo dobili na korištenje 2003. godine. Jedna sam od osnivača naše udruge, koja je registrirana 2002. godine, a prvi predsjednik bio je sada već pokojni Petar Skenderović«, kaže  predsjednica HKUD »Bajmok« Margita Ollman. 

»Rad HKUD-a je prije svega prepoznatljiv po organiziranju bajmočke Dužijance. Prilikom raznih svečanosti aktivna je naša sekcija fijakerista, uspjeli smo organizirati četiri likovne kolonije, a koncem ove godine namjeravamo organizirati i petu po redu likovnu koloniju. Imamo dobru suradnju sa župnikom vlč. Bendeom, početkom rujna oko dvadesetak mladih je iz Bajmoka išlo na proštenje i skup  mladeži na Hrvatski Majur. Jedan od problema je što nemamo narodnih nošnji. Htjeli bismo kupiti materijal za šivanje i onda bi naše članice mogle sašiti nošnje. Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petar Kuntić nam je obećao pomoć za kupovinu materijala. Ove godine dobili smo pomoć od Pokrajinskog tajništva za propise, upravu i nacionalne manjine. U planu je organiziranje izložbe slamarskih radova za Materice ili Božić. Nastojat ćemo osnovati i klub mladeži. Članica sam i DSHV-a i u ovoj našoj zajedničkoj prostoriji mjesna organizacija naše stranke svake srijede održava sastanke na kojima se razgovara o aktualnim problemima u Bajmoku«, kaže Margita Ollman. 

Prije odlaska iz Bajmoka fotografiramo središte naselja. Nadamo se da će do sljedećeg našeg posjeta biti riješeni barem neki od problema koji su od vitalnog značaja za život stanovnika. Boljim uvjetima života u naselju pridonijet će priključivanje kućanstava na plinovod, kao i mogućnost priključenja na kanalizacijsku mrežu, a nove bi investicije osigurale dinamičniji razvoj ovog naselja, kao i otvorenje novih radnih mjesta.                                              g