19.09.2008
Dobru suradnju još ćemo poboljšati
Prije desetak dana u Skupštini Vojvodine dogovoreno je proširenje međuregionalne suradnje između Autonomne Pokrajine Vojvodine, Vukovarsko-srijemske županije i Bács-Kiskun županije. Izaslanstvo iz Hrvatske predvodio je župan vukovarsko-srijemski Božo Galić.
No, i prije ovog novosadskog dogovora suradnja između ovih triju regija, iz triju država, bila je intenzivna. Ostvarivani su zajednički infrastrukturni, gospodarski i drugi projekti, regionalnom su suradnjom relaksirani odnosi među državama i zapravo se pokazalo kako građenje prijateljskih odnosa na lokalnoj razini, zasnovanih na koristi svih sudionika, otvara vrata široj suradnji na državnoj razini.
Župan Božo Galić čest je gost kako pokrajinskih tijela vlasti, tako i hrvatske zajednice u Vojvodini. Iako u Domovinskom ratu najnapaćenija županija u Hrvatskoj, još uvijek neoporavljena u potpunosti, Vukovarsko-srijemska županija uvijek je bila pri ruci hrvatskoj zajednici pri pomoći u organiziranju raznih manifestacija.
HR: Što je suština trojnog dogovora između Vukovarsko-srijemske županije, Bács-Kiskun županije i Autonomne Pokrajine Vojvodine?
Suština je poboljšanje kvalitete života građana sve tri regije unutar triju država, uspostavom suradnje kroz razne oblasti. Naime, svima nam je dobro poznato da prekogranična suradnja predstavlja sastavni i po mnogima najvažniji dio regionalne suradnje te jednu od nezaobilaznih tema svih dosadašnjih faza europskih integracija. Europska Unija mnogobrojnim mjerama potiče prekograničnu suradnju u Europi s ciljem uspostave dobrosusjedskih odnosa između svih zemalja europskog prostora.
Jednako tako Vlada Republike Hrvatske prekograničnu suradnju vrednuje kao jednu od iznimno velikih mogućnosti za uravnoteženi i održivi razvoj RH. U tu svrhu Republici Hrvatskoj stoje na raspolaganju sredstva iz europskih fondova. Za nas će, bar do trenutka stjecanja statusa punopravnog člana u EU, biti dostupna sredstva iz novog financijskog instrumenta IPA, i to sredstva alocirana u komponenti 2. – prekogranična suradnja.
Stoga su na ovom trilateralnom sastanku dogovorena moguća područja buduće suradnje: zaštita životnog okoliša, s naglaskom na rijeke, prometna infrastruktura, turizam, pitanja i položaj nacionalnih manjina, kultura... Kako kroz sve tri regije protječe rijeka Dunav, poseban značaj u definiranju projektnih prijedloga imat će upravo Dunav. Sukladno dogovorenom, Vukovarsko-srijemska županija je već napravila prijedlog konkretnih projekata koji bi se mogli realizirati u sklopu ove prekogranične suradnje. No, o tome ćemo konkretnije kada stručne radne skupine, koje smo se dogovorili formirati, naprave strategiju za nadolazeće razdoblje.
HR: Zajednički projekti u različitim područjima svakako su u interesu svih građana koji žive u ovim regijama. No, mogu li se Hrvati u Vojvodini nadati i nekim posebnim pogodnostima, kad je riječ o tješnjoj suradnji Vojvodine i Vukovarsko-srijemske županije?
Na svim sastancima koje smo održali s predstavnicima općina i okruga iz Republike Srbije, kao i s predstavnicima Autonomne Pokrajine Vojvodine, jedna od nezaobilaznih tema bila je položaj nacionalnih manjina i njihova prava. Tako je bilo i na ovom trilateralnom sastanku, gdje je ponovno istaknuta važnost položaja nacionalnih manjina za prostor sve tri regije i s tim u skladu dogovoreno je da će jedna od tema stručnih radnih skupina, koje će biti formirane, biti prijedlog konkretnih projekata koji će se pokušati realizirati, a sve s ciljem promoviranja nacionalnih manjina. Rezultat tih mjera zasigurno će donijeti veću i bolju suradnju s Vukovarsko-srijemskom županijom.
HR: Iako i sama podnosi teret neravnomjernog razvoja Hrvatske, Vukovarsko-srijemska županija uvijek je bila otvorena za suradnju s vojvođanskim Hrvatima i pružala potporu. Kakvi su u tom smislu planovi za budućnost?
Prije samog odgovora na vaše pitanje, naglasit ću da je istina da je razvoj Hrvatske do sada bio neravnomjeran, iz poznatih nam razloga. No, Strategija razvoja Republike Hrvatske jamči ravnomjeran razvitak svih njezinih regija. Upravo u tome važnom strateškom dokumentu Vukovarsko-srijemska županija vidi svoju šansu.
Što se tiče suradnje s vojvođanskim Hrvatima, u pravu ste, Vukovarsko-srijemska županija uvijek je bila otvorena za tu suradnju i siguran sam da će tako biti i ubuduće. Uvijek u svojim nastupima znam reći da nacionalne manjine s obje strane granice trebaju biti most koji će nas spajati, a nikako razdvajati. To očekujem i kroz realizaciju projekata koje ćemo zajednički osmisliti. Od Hrvata u Vojvodini, s jedne strane, i Srba u Vukovarsko-srijemskoj županiji s druge strane, očekujem da budu glavni zagovornici što brže i učinkovitije provedbe svih zacrtanih oblika suradnje.
Što se tiče same potpore vojvođanskim Hrvatima od strane Vukovarsko-srijemske županije, ona će se nastaviti i dalje gdje god je to moguće. Planovi za budućnost su svakako – svu do sada uspostavljenu suradnju, koja je dobra, učiniti još boljom, kroz razna povezivanja, kako kulturna i prosvjetna, tako i gospodarska, jasno u onome dijelu na kojega može utjecati lokalna, regionalna vlast.
HR: Kada će biti uspostavljen uobičajeni željeznički prijevoz preko Dunava između Bogojeva i Erduta?
To je pitanje na kojega ja ne znam odgovor! U razgovorima s dužnosnicima Hrvatskih željeznica saznao sam da je HŽ za uspostavljanje željezničkog prometa Erdut-Bogojevo spreman i da ga mogu otvoriti sutra, a kada se pojavi interes i s druge strane vjerojatno će doći do otvaranja prometa.
Poznato vam je da je hrvatska strana svojedobno tražila obnovu mosta Erdut-Bogojevo, oštećenog tijekom NATO akcije na Republiku Srbiju, kao preduvjet uspostavljanju željezničkog prometa na ovoj relaciji, a potaknuta upravo interesima hrvatske manjinske zajednice u RS, odnosno Vojvodini, ali i interesima srpske manjinske zajednice u RH, koji su također bili zagovornici uspostavljanja putničkog prometa na ovoj relaciji. Postojao je veliki interes gospodarstvenika za uspostavljanjem teretnog željezničkog prometa. Međunarodna zajednica, točnije Vlade Kraljevine Belgije i Kraljevine Norveške svojim su donacijama omogućile obnovu mosta i, kao što i sami znate, svečanost završetaka rekonstrukcije održana je još 15. prosinca 2006. godine, a promet kako vidite još nije uspostavljen. Vjerojatno se interes više usmjerio prema željezničkom prometu na graničnom prijelazu Tovarnik-Šid. Kako se taj pravac nalazi na EU koridoru X, za njegovo svojevremeno otvaranje, i sada za njegovu obnovu, bilo je više interesa. Republika Hrvatska je dobila sredstva od EU upravo za taj pravac i ovih dana počinju radovi na obnovi navedene pruge na relaciji Vinkovci-Tovarnik.
No, unatoč tome Hrvatske željeznice su i dalje spremne za otvaranje željezničkog prometa Erdut-Bogojevo kada se za to pokaže interes svih.
HR: Kakvi su efekti nedavno ponovno pokrenute skele između Vukovara i Vajske?
Uspostavljanjem riječnog prometa između Vukovara i Bača, odnosno mjesta Vajske, koje se nalazi u Općini Bač, nakon šesnaest godina Dunavom su ponovno povezane Hrvatska i Vojvodina, za sada skelom, a potom će to biti trajektom. Korist je višeznačna. Prije svega korist osjete građani s obiju strana Dunava koji koriste ovaj prijevoz, i koji si tako put od Vukovara do Vajske i obratno skraćuju za 160 kilometara, što nije malo. No, razgovori oko uspostavljanja ovoga prijevoza, kao i njegovo samo uspostavljenje stvorili su dobre susjedske odnose između gradova Vukovara i Bača i odlične ljudske odnose između čelnika ovih gradova, što će u budućnosti zasigurno rezultirati još nekim zajedničkim projektima.
Što se tiče samih efekata uspostavljanja ovoga prijevoza, gledano kroz brojke, oni dovoljno govore sami za sebe. Naime, u proteklih godinu dana, dakle od srpnja 2007. pa do srpnja 2008. godine, skelom se prevezlo 7056 osoba, 648 bicikala i 150 motora! Promet bi još bolje funkcionirao i puno bi ga više osoba koristilo kada bi se mogli prevoziti automobili. No to je za sada nemoguće, jer u Vajskoj nije uređen prilaz za automobile, dok u Vukovaru jest.
HR: Tvrtke iz Hrvatske otvaraju svoja pr-edstavništva i pogone po Srbiji, ima ih preko stotinu, ali je nekako rašireno mišljenje da se u tim tvrtkama slabo zapošljavaju Hrvati iz Vojvodine. Jasno je da je riječ o privatnim tvrtkama, no ima li ipak načina da se njihovim vlasnicima sugerira malo drugačija kadrovska politika, kako bi pripadnici ovdašnje hrvatske zajednice mogli računati na posao?
U privatnim tvrtkama malo toga izravno može učiniti politika. Svaka tvrtka samostalno bira svoj kadar i odlučuje što je za nju najbolje i najisplativije. Ako je situ-acija stvarno takva kako vi kažete, onda ona nije dobra i u budućnosti se može ispraviti samo na jedan način – pravovremenim lobiranjem predstavnika vojvođanskih Hrvata kod vlasnika tvrtki koje tek kane otvarati svoja predstavništva u Srbiji. Dakle, više suradnje s hrvatskim tvrtkama, a mi u županiji stojimo vam na raspolaganju, onoliko koliko smo u mogućnosti.
HR: Vukovarsko-srije-mska županija najviše je stradala u Domovinskom ratu. Kako se odvija proces obnavljanja gospodarstva, stambenog fonda, infrastrukture?
Da, Vukovarsko-srijemska županija je u Domovinskom ratu pretrpjela najveće ratne štete u Republici Hrvatskoj, kako ljudske tako i materijalne, znamo da je gotovo 50 posto njezina teritorija bilo okupirano i logično je da je sve to utjecalo na njezino današnje mjesto po ukupnom BDP po stanovniku u Republici Hrvatskoj. Unatoč evidentnom pomaku nabolje u svim segmentima razvitka, Vukovarsko-srijemska županija još uvijek ostvaruje samo 57,2 posto republičkog prosjeka BDP po stanovniku. Svjesno te činjenice, vodstvo županije, u suradnji s Vladom Republike Hrvatske, kroz njezina ministarstva i fondove, trudi se stvoriti potrebne preduvjete za što brži razvoj gospodarstva. Jedna od mjera je i otvaranje poduzetničkih zona gdje nudimo sve pogodnosti budućim ulagačima, što se za sada pokazalo izuzetno dobrim.
Kroz program poticanja malog gospodarstva, povoljnim kreditnim linijama osiguravamo otvaranje novih malih poduzeća i obrta, te proširenje postojećih, a time i povećanje broja novih radnih mjesta. Isto tako puno ulažemo u prometnu i komunalnu infrastrukturu, što je jedan od bitnih čimbenika za buduće ulagače na ovim prostorima.
Sve te mjere dovele su do otvaranja novih radnih mjesta pa je prvi put poslije Domovinskog rata broj zaposlenih iznad 53.000, što je 6,3 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ta činjenica je izravno utjecala na smanjenje broja nezaposlenih, pa je opet prvi put poslije Domovinskog rata broj nezaposlenih pao na 15.400, što je 13,9 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To su podatci koji nas izuzetno vesele i koji najbolje govore o gospodarskom oporavku Vukovarsko-srijemske županije.
Što se tiče obnove stambenog fonda izuzetno smo zadovoljni. Obnova privatnih kuća je u cijelosti završena svugdje gdje su bili čisti imovinski odnosi i gdje je podnesen zahtjev za obnovu sukladno zakonskim propisima. Što se tiče obnove stanova, obnovljena su do sada 3982 stana, a do kraja ove godine obnovit će se još 679 stanova i time će i obnova stanova biti završena.
No, ne stajemo na ovome – idemo dalje! Vukovarsko-srijemska županija nalazi se u spletu EU koridora, Dunavskog koridora VII, cestovnih i željezničkih koridora X i Vc, i svjesni smo da pravilnim korištenjem te činjenice stvaramo pretpostavke za brzi razvoj naše županije, ali i cijele Republike Hrvatske, njezinim umrežavanjem u prometne i razvojne tokove Europske Unije.
Upravo ovih dana, kako sam već spomenuo, počinje rekonstrukcija pruge Vinkovci-Tovarnik-državna granica sredstvima Europske Unije. Revitalizacija ove pruge zasigurno će pridonijeti bržim gospodarskim tokovima s istočnim susjedima.
Početkom izgradnje »melioracijskog« kanala Biđ-Bosut, ove jeseni, koji se nalazi na trasi budućeg višenamjenskog kanala Dunav-Sava, očekujemo dodatni razvoj poljoprivredne proizvodnje kroz sustav navodnjavanja.
I na koncu, uz spomenuto što se gradi i planira graditi, a znajući da je jedan od osnovnih postulata Europske Unije ravnomjeran razvoj svih njezinih regija, mi, kao njezin budući član, u toj činjenici vidimo svoju šansu za razvoj Vukovarsko-srijemske županije, kroz korištenje fondova EU, za što osposobljavamo tim mladih stručnjaka, koji će nam znati kandidirati projekte za financijske instrumente EU fondova.
HR: Vaša je županija također višenacionalna. Može li se reći da su međunacionalni odnosi sada normalizirani?
Sasvim odgovorno mogu reći da u Vukovarsko-srijemskoj županiji nemamo većih međunacionalnih problema, da su međunacionalni odnosi normalizirani i da su bolji nego što se moglo očekivati s obzirom na zbivanja u Domovinskom ratu.
Prvi smo u Republici Hrvatskoj osnovali Koordinaciju vijeća nacionalnih manjina i s njima imam izvrsnu suradnju i o svemu, u toj domeni, otvoreno razgovaramo i zajednički rješavamo bilo koji problem koji se eventualno pojavi. Veliki broj nacionalnih manjina u Vukovarsko-srijemskoj županiji držim kao našu prednost a ne kao teret, jer, kako sam već rekao, one su naš most i poveznica sa svojim matičnim državama. g