Arhiv tekstova

U Osijeku je, u nedjelju 7. rujna, održan II. slavonski sajam u organizaciji Classtera »Slavonka« i UPDŠ »Slavonka« iz Osijeka, a uz potporu Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije te Ministarstva poljoprivrede. Ova sajamska priredba okupila je čak nekoliko izložbi – VIII. izložbu autohtonih sorti šljiva, IV. sajam tradicionalnih prehrambenih proizvoda i pića Slavonije, Baranje i Srijema, I. međudržavno, III. državno i VIII. regionalno natjecanje u kvaliteti Slavonske šljivovice, III. izložbu meda te I. međunarodno i III. regionalno ocjenjivanje meda u organizaciji Udruge pčelara Slavonije i Baranje »Radilica« Osijek.

Još jedna uspjela sajamska manifestacija u Osijeku, koja je okupila brojne proizvođače šljiva i šljivovice, a na natjecanje je pristiglo čak 188 uzoraka kvalitetne rakije, te brojne pčelare iz Hrvatske i susjednih država, jer pristiglo je 155 uzoraka meda iz čitave Hrvatske i 24 uzorka meda od proizvođača iz Bosne i Hercegovine, Mađarske, Vojvodine i Slovenije. Mnoštvo posjetitelja moglo je kušati kvalitetnu šljivovu rakiju i koktele na bazi šljivovice, pekmez i kompot od šljiva, brojne sorte kvalitetnog meda. Goste, sudionike i posjetitelje zabavljali su tamburaši Šokačke duše iz Osijeka, a dlanove nazočnih dobro su zagrijali članovi HKUD »Vladimir Nazor« iz Sombora, koji su nastupili na otvorenju sajma.

PRIJATELJI IZ ČITAVE REGIJE: Dobro to rade Osječani – pohvalio je sajamsku priredbu Stipan Pekanović iz Sombora, predsjednik svjetskog sajma pčelara i svjetske pčelarske burze. »Prije svega, dobro je da su Osječani pozvali na sajam i svoje prijatelje iz čitave regije jer, ja to mogu reći, najbolji pčelari dolaze iz Austrije, Hrvatske, Mađarske, Bačke, Banata i Srijema te Bosne i Hercegovine i Slovenije, što nije ni čudo, jer se na našim iskustvima temelji europsko pčelarstvo. Prve pčelarske knjige tiskane su u Somboru 1879. godine i to na šest europskih jezika, dakle i na hrvatskom, a prvi pčelarski časopis izlazi u Osijeku 1881. godine. Danas sam već pozvao pčelare da se odazovu svjetskom sajmu pčelara, koji se održava na proljeće u Bruxsellessu, i koji nam je zanimljiv kao glavni grad ujedinjene Europe, gdje želimo skrenuti pozornost na Osijek, na Sombor i Suboticu i druge gradove u regiji, koji su i ranije pripadali srednjoeuropskoj regiji«, rekao je Pekanović.

Kako je bilo natjecanja i ocjenjivanja, sudionicima su podijeljena brojna priznanja, a kod pčelara najboljima su ocjenjeni cvjetni med Dušana Matahlija s otoka Raba, bagremov med u saću Vudy Gabora iz Katolya (Mađarska), te livadski med s zelenim orasima Laszla Totha iz Stare Moravice (Srbija). Uz diplome i medalje dodijeljene su i posebne nagrade za najbolje ocijenjeni med, koju je ponijela Marica Konopka iz Slavonskog Broda, najbolje ocijenjeni inozemni med je Emira Ćumurovića iz Brčkog (BiH), a kao najuspješniji pčelar proglašeno je Obiteljsko pčelarstvo Knežević iz Šiškovaca. 

ŠLJIVARI: Ni šljivari nisu bili manje atraktivni. Njihov je predsjednik mr. Stipa Galović na pozornicu HKUD-a Željezničar u Osijeku, gdje se Sajam i održavao, doveo ni manje ni više nego jednoga kralja – Belu IV pa smo tako imali četvrtog za belu, kojega je utjelovio prvak drame osječkoga HNK Milenko Ognjanović. No, kralj ne bi bio kralj kada ne bi dijelio i titule, pa su mnogi osječki i slavonski proizvođači šljiva i kao dukat žute šljivovice proglašeni plemićima, a oni s manje sreće, proglašeni su podanicima čuvene slavonske šljivovice. I jedni i drugi svoje titule mogu dokazati pergamentom i ta je stvar konačna, mada bi kralj ovu drugu titulu u Slavoniji, Baranji i Srijemu mogao dijeliti danima, pa i tjednima. Podijeljeno je i na desetke diploma proizvođačima šljivovice, autohtonih sorti šljiva, opreme i uređaja, za održavanje nasada, za očuvanje starinske opreme i starih narodnih običaja, za pekmez i kompot. Naslov najboljeg proizvođača ponio je Pavo Fadiga iz Harkanovaca, drugi je Zvonko Rosandić iz Brodskog Stupnika, treći Ivica Kopecki iz Sovskog Dola, a sva trojica su proglašena šljivarskim plemićima Slavonske ravni.

Priznanja su dodijeljena i proizvođačima rakije iz Bačke i to: Marinu Kolaru, Ivanu Periškiću i Stipanu Tucakovu iz Bačkog Monoštora, te Mati Matariću iz Nenadića, a priznanje za organiziranje svojih članova dobili su i Udruga »Urbani Šokci« i HKUD »Vladimir Nazor« iz Sombora.           

 

Slavko  Žebić