Arhiv tekstova
12.09.2008
Vijesti
Suradnja AP Vojvodine i županija Vukovarsko-srijemske i Bács-Kiskun
Skupa lakše nego pojedinačno
Ove tri regije imaju ukupno 3 milijuna stanovnika i velik su potencijal, kako u gospodarskom,
tako i u kulturnom, turističkom, prometnom i ekološkom smislu
Mađarska županija Bač-Kiškun, hrvatska Vukovarsko-srijemska županija i AP Vojvodina u idućem razdoblju formirat će zajedničku strategiju za suradnju u više područja, dogovoreno je u prošli četvrtak na trilateralnom sastanku najviših predstavnika ovih triju regija.
Pokrajinsko tajništvo za informacije priopćilo je kako su se predsjednik Skupštine AP Vojvodine Sándor Egeresi, župan županije Bač-Kiškun Gábor Banyai i župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić usuglasili da se što prije formira radna skupina koja će raditi na zajedničkim projektima u područjima ekonomije, kulture, turizma, prometa, zaštite životnog okoliša i drugih.
»Razmotrili smo mogućnost suradnje na zajedničkim projektima koji postoje u okviru IPA programa za pretpristupnu pomoć, koji trebaju pripremiti države kandidate i potencijalne kandidate za korištenje strukturnih fondova Europske Unije«, rekao je Egeresi na konferenciji za novinare istaknuvši, da će takav oblik suradnje zasigurno pridonijeti lakšem pristupanju fondovima EU.
Egeresi je dodao i kako je neophodno razmotriti na koji se način najbolje može predstaviti multikulturalnost i multinacionalnost triju regija, njihove sličnosti i specifičnosti kroz suradnju kulturnih institucija nacionalnih zajednica. Pokrenuta je i inicijativa za organiziranje regionalnih sajmova gospodarske, turističke, etnološke i kulturne ponude, koji bi se naizmjenično održavali u gradovima iz svih triju regija. Također, naglašena je i potreba za otvaranjem novih graničnih prijelaza između triju država.
Župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić rekao je kako postoji politička volja i potpora za suradnju, čije je konkretiziranje u interesu svih nacionalnih zajednica koje žive u Vukovarsko-srijemskoj županiji, županiji Bač-Kiškun i AP Vojvodini. On je poseban naglasak stavio na rijeku Dunav koja povezuje tri regije i čiji se potencijal mora iskoristiti na najbolji mogući način.
Župan mađarske županije Bács-Kiskun Gábor Banyai naglasio je kako je ova regija spremna prenijeti sva svoja iskustva partnerskim regijama, s obzirom na to da je Mađarska članica Europske Unije i prošla je proces pridruživanja. Prema njegovim riječima u ovim regijama živi tri milijuna stanovnika i zajedničkom suradnjom mogu postići daleko više nego pojedinačno.
Sastanku su bili nazočni i generalna konzulica Republike Hrvatske u Subotici Ljerka Alajbeg, generalni konzul Republike Mađarske u Subotici Ferenc Nagy, pokrajinska tajnica za regionalnu i međunarodnu suradnju Jadranka Beljan-Balaban i potpredsjednici Skupštine AP Vojvodine Branimir Mitrović i Maja Sedlarević.
Z. P.
Priprema Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina
Susret Svetozara Čiplića i Lászla Józse
Ministar za ljudska i manjinska prava Svetozar Čiplić je 9. rujna u svom kabinetu primio Lászla Józsu, predsjednika Nacionalnog vijeća mađarske nacionalne manjine. Kako saznajemo iz ureda NV MNM, sudionici sastanka suglasili su se oko redoslijeda aktivnosti vezanih za pripremu Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina. Ministar Čiplić je informirao predsjednika NV MNM o tome kako će u najskorije vrijeme obrazovati ekspertsku grupu koja će – uvažavajući dosadašnje rezultate rada na ovom zakonskom projektu – okončati pripremu nacrta zakona. Nakon toga će i nacionalnih vijeća nacionalnih manjina imati mogućnost izjasniti se o ponuđenim rješenjima, a prijedlog zakona će Narodnoj skupštini biti podnesen od strane Vlade Republike Srbije.
Tijekom sastanka, László Józsa je informirao ministra zaduženog za manjinska pitanja o aktivnostima NV MNM, prije svega o aktivnostima institucija čiji je osnivač Vijeća.
Ministar Čiplić i predsjednik NV MNM Lászlo Józsa dogovorili su se da će svoje razgovore, uz uključivanje drugih tema na dnevni red, nastaviti u najskorije vrijeme prilikom posjeta ministra sredinama u kojima žive Mađari i institucijama od važnosti za mađarsku zajednicu u Vojvodini.
Z. S.
Ana Tomanova Makanova primila direktore novinskih ustanova
Potpisani aneksi ugovora o javnom informiranju
Potpredsjednica Izvršnog vijeća AP Vojvodine i pokrajinska tajnica za informacije Ana Tomanova Makanova potpisala je prošloga petka, 5. rujna, anekse ugovora o javnom informiranju s direktorima novinsko-izdavačkih ustanova od pokrajinskog značaja. Anekse su potpisali direktori listova: »Magyar so«, »Het nap«, »Hlas ludu«, »Ruske slovo«, »Libertatea«, »Hrvatska riječ«, »Bunjevačke novine«, »Makedonska videlina«, »Ridne slovo«, »Them«, »Poljoprivrednik«, »Neven« i »Mali Neven«.
»Pokrajinsko tajništvo za informacije vodi računa o listovima nacionalnih manjina, koje podržava i nadamo se da će ih i ubuduće s više sredstava podržavati«, izjavila je tajnica Ana Tomanova Makanova. »Danas smo potpisali anekse ugovora za 27 izdanja, u visini od preko 23 milijuna dinara na godišnjoj razini, koja su veoma važna za sve nas, jer mi živimo u jednoj regiji, koja je bogata u svojoj različitosti i koja tu različitost mora njegovati«.
»Strah, koji su neki imali nakon prenošenja prava na nacionalna vijeća, pokazao se neopravdanim«, istakla je Ana Tomanova Makanova, »jer to nije značilo da ćemo mi kao državna institucija utjecati na izdavačku politiku ili na to da više nećemo financijski podržati izlaženje ovih listova, već naprotiv, naš je cilj njegovati ih i ponositi se njima. Ono što nam je svima bitno je stvaranje čitalačkih navika kod mlađe populacije, jer se od malog čitatelja s godinama stvara jedan ozbiljan i misaoni čitatelj dnevnih, tjednih ili mjesečnih novina«, rekla je Tomanova Makanova.
Po riječima potpredsjednice Ane Tomanove Makanove uloga medija je u vrijeme tranzicije izuzetno velika, jer edukacija i promjena kvalitete života, kojima svi težimo, na neki je način i olakšana količinom i načinom plasiranja informacija.
H. R.
Skupština Srbije ratificirala važan sporazum s Europskom Unijom
Konačno potvrđen SSP
Narodna skupština Srbije u utorak je ratificirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom Unijom. Uz ovaj sporazum, potvrđeni su i Prijelazni trgovinski sporazum, kao i Plinsko-naftni sporazum s Ruskom Federacijom. Za Sporazum o stabilizaciji, kao i za Prijelazni trgovinski sporazum glasovalo je 140 zastupnika vladajuće koalicije i LDP-a, protiv je bilo 28 zastupnika DSS-a i Nove Srbije, a zastupnici SRS-a i novog zastup-ničkog kluba Naprijed Srbijo bili su u dvorani, ali nisu glasovali. Skupština je usvojila amandman Tomislava Nikolića kojim se u Zakonu o ratifikaciji sporazuma s EU precizira da je Kosovo dio Srbije. Plinski sporazum s Rusijom podržalo je čak 214 zastupnika, a protiv je bilo 22 zastupnika iz redova LDP-a, SVM-a i LSV-a. Sporazum s Rusijom predviđa da Gasprom izgradi dionicu plinovoda Južni tok kroz Srbiju i kupi 51 posto Naftne industrije Srbije za 400 milijuna eura.
Predsjednica Skupštine Srbije Slavica Đukić-Dejanović ocijenila je kako je Skupština Srbije potvrđivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU, energetskog aranažmana s Rusijom i više financijskih ugovora, donijela sve bitne odluke za daljnji ekonomski razvoj i za bolji život građana.
Potpredsjednik Vlade Srbije Božidar Đelić potpisivanje ovih sporazuma nazvao je povijesnim, napominjući kako su to strateški pravci razvoja Srbije. On je dodao kako primjenom SSP-a uveliko počinje lobiranje Srbije za dobivanje statusa kandidata za EU.
Z. P.
Hrvatsko-srpski transportni spor pred razrješenjem?
Uskoro dozvole za srbijanske prijevoznike
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske očekuje da će idućih dana biti završen transport Končarevih transformatora Elektromreži Srbije te izdavanje dodatnih dozvola za međunarodni transport kroz Hrvatsku srbijanskim cestovnim prijevoznicima, doznaje Hina iz MMPI-ja. Time bi trebao biti zaključen spor nastao, jer je hrvatska tvrtka Zagrebtrans mjesecima bila onemogućena da u suradnji sa srpskim Eurošpedom preveze, unutar Srbije, transformatore Elektromreži Srbije, koja ih je kupila od Končara, a još su proljetos željeznicom dopremljeni do željezničkih stanica Beograd i Novi Sad. Zbog odugovlačenja dugog sedam mjeseci Hrvatska je zamrznula odluku o isporuci 12.000 dodatnih bilateralnih dozvola srbijanskim prijevoznicima za međunarodni transport kroz Hrvatsku za ovu godinu, povrh 45.000 već isporučenih dozvola. Zbog toga je Udruga srbijanskih prijevoznika Međunarodni transport za ponedjeljak najavila mogućnost blokade prometa na granici s Hrvatskom, no od toga su odustali nakon najava o rješavanju tog pitanja.
Z. P.
