Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Umirali od iscrpljenosti i izgladnjelosti

20. Josef Kornaut – Zrenjaninska biskupija. Rođen je 7. ožujka 1872. u Sopronu u Republici Mađarskoj, a za svećenika je zaređen 26. studenog u Budimpešti. Djelovao je kao kapelan i župnik u nekoliko župa u današnjem vojvođanskom i rumunjskom Banatu: Sajanu, glasovitom rumunjskom marijanskom svetištu Maria-Radna u Lipovi, Velikom Gaju i dr. Umro je 27. lipnja 1945. u dubokoj starosti kao 73-ogodišnjak od isrpljneosti i izgladnjelosti u logoru u Margiti, selu nedaleko od Plandišta.    
21. Kristóf Kovács – Subotička biskupija. Rođen je 16. prosinca 1915. u Jászberényiju u Republici Mađarskoj, stupio je 1933. u franjevački red, a za svećenika je zaređen 1938. Skupa s redovničkim subratom o. Krizosztomom Körösztösem odveden je u dunavsku zimsku luku, gdje je ubijen s ostalim zarobljenicima 24. ili 25. listopada 1944. 
22. Jakob Krist – Srijemski vikarijat Đakovačke biskupije. Rođen je 10. srpnja 1901. u Srijemskoj Kamenici, nakon završene gimnazije odlazi isusovcima u Ljubljanu. Filozofski i teološki studij završio je u Belgiji, a nakon svećeničkog ređenja radi kao profesor u isusovačkoj gimnaziji u Travniku. Poslije toga djeluje u samostanu u Palmotićevoj ulici u Zagrebu i u Osijeku. Listopada 1944. sporazumno je izašao iz isusovačkog reda i primljen je u Đakovačku biskupiju. U Osijeku je bio kateheta. Postoji nekoliko verzija o njegovoj smrti, a jedna od njih je da su ga partizani ubili nepoznatog datuma 1944. u Maceljskoj šumi kod Krapine.
23. Ivan (Julijan) Kuhar – Grkokatolički egzarhat u Srbiji i Crnoj Gori. Rođen je 2. ožujka 1912. u Kucuri, za svećenika reda bazilijanaca zaređen je 1939. Bio je župnik u župi Pribić, a kasnije, kada su žumberačke župe ispražnjene, preuzima 1941. godine pastoralnu skrb i za vjernike u Pećnu, Radatovićima, Dragi, Kaštu i Sošicama. Partizani su ga bez ikakve optužbe ubili u studenom 1944. na brežuljku Mlečnica ispod Plješivice. 
24. Ivan Lakajner – Srijemski vikarijat Đakovačke biskupije. Gruber ga u svojem djelu spominje: »Prälat Johann Lakajnar, Pfarerr von Ruma«. Rođen je 28. ožujka 1873. u Osijeku, a školovao se u rodnome mjestu i u Đakovu, gdje je nakon završenog studija 1896. zaređen za svećenika. Obavljao je službu katehete u Osijeku, župnika u Erdeviku i duhovnika u đakovačkom sjemeništu, a zatim odlazi u Rumu, gdje je proveo najveći dio svog života – pune 32 godine. Bez suda i osude partizani su ga u studenom 1944. uhitili, vezali ga za kola i vukli po Rumi dok nije preminuo. Bačen je u masovnu grobnicu u blizini Rume.          
25. Ferdo Ivan Maretić –Srijemski vikarijat Đakovačke biskupije. Rođen je 20. svibnja 1875. u Srijemskoj Mitrovici, stupio je u franjevački red i zaređen za redovničkog svećenika 1899. Kasnije je prešao u biskupijske svećenike. Djelovao je najprije u Senjsko-modruškoj biskupiji, a kasnije u Zagrebačkoj nadbiskupiji, gdje je bio župnik u Cvitkoviću, Rovišću i Staroj Gradiški. Tamo je ostao sve do smrti. Kao starac od 70 godina također je bio mučen i svezan za kola dok nije preminuo 1945.  negdje u okolici Samobora.
26. Peter Müller – Subotička biskupija. Rođen je 26. rujna 1884. u Szakadátu u Republici Mađarskoj, bogosloviju je završio u Kaloči, gdje je 1908. zaređen za svećenika. Bio je kapelan u Filipovu, Veprovcu, Bačkoj Palanci, Somboru, Kruševlju, Novom Sadu, Futogu i Temerinu. Od 1923. bio je župnik u Filipovu, gdje su ga partizani uhitili i osudili na zatvor s prisilnim radom. Preminuo je nakon velikih zatvorskih patnji 18. listopada 1951. u Filipovu nedugo nakon puštanja iz zatvora.  
27. Stefan Müller-Mészáros – Subotička biskupija. Spominju ga i Gruber: »Stefan Müller-Meszarosch, Pfarerr von Palanka«, i Matuska: »Müller-Mészáros István, Ujpalánka, plébános«, jednako kao i skupina autora, članovi Radne skupine za dokumentaciju Kulturne udruge Podunavskih Švaba: »Genocid nad njemačkom manjinom u Jugoslaviji 1944.-1948.« (prijevod na srpski jezik engleske verzije za Europu, Beograd, 2004.): »Štefan Miler-Majoros, bio je svećenik u Novoj Palanki (Bačka)«. Nažalost, podrobnijih biografskih podataka o njemu nema ni u jednome spomenutom istraživanju.
 
(Nastavlja se)
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika